diplomirani pedagog

Sudjeluj u istraživanjima

Gamifikacija omogućena

Hrvatska

Žensko

<para/><blockquote><pio:presentation><alignment horizontal="right"/></pio:presentation><para>U svrhu prevencije bolesti, za jačanje imuniteta i usporavanje starenja organizma, preporučuje se svakodnevna konzumacija svježega češnjaka.</para></blockquote><para>Češnjak, jedna od najstarijih uzgajanih kultura, porijeklom je iz srednje Azije, te se već više od 4000 godina koristi, ne samo kao uvijek dobrodošao začin različitim jelima, nego i kao vrlo ljekovito sredstvo.</para><heading2>Češnjak kroz povijest</heading2><para>Prepoznat kao prirodan antiseptik i antibiotik, češnjak je od davnina prisutan u narodnoj medicini za sprečavanje, liječenje i ublažavanje različitih tegoba, a njegova je primjena bila (i ostala) posebno popularna u Kini, Indiji i južnoj Evropi.</para><para>U starom je Egiptu, primjerice, bio tako omiljen da su ga faraoni uvrstili u popis stvari koje će im trebati na drugom svijetu, te se poklanjao u znak pažnje, a zapisano je da je zbog njega izbio i prvi štrajk u povijesti. Naime, robovi su, stoga što im je bio uskraćen, demonstrativno prekinuli gradnju piramida. U antičkoj Grčkoj se najviše prepisivao kod plućnih bolesti, ali je zbog njegova neugodna mirisa posjet hramovima bogova nakon njegova konzumiranja bio strogo zabranjen. Nadalje, češnjakom su se kroz vjekove ispirale gnojne rane i čirevi, liječila kolera, glavobolja, prehlada, kašalj, upala pluća, bronhitis i tuberkuloza, te odstranjivali različiti crijevni nametnici. Češnjak je služio i u borbi protiv starenja, kukaca i vampira, ali i ljubavnih problema, te se njime liječila impotencija.</para><para>U novije vrijeme, usporedo s popularizacijom alternativnih način a liječenja, posebno biljem, češnjak postaje jedna od najpopularnijih ljekovitih biljaka, pa tako i objektom mnogobrojnih znanstvenih istraživanja koja su u velikoj mjeri potvrdila njegovu svestranu ljekovitost koja je u narodnoj medicini odavno poznata.</para><heading2>Ljekoviti sastojci i svojstva češnjaka</heading2><para>Podzemna lukovica češnjaka (Allium sativum), biljke iz porodice ljiljana, ne sadrži samo izuzetna začinska svojstva, već i vrlo ljekovite tvari. Češnjak tako sadrži eterično, hlapljivo ulje s alinom, sastojkom koji se rezanjem ili prešanjem razgrađuje u alicin koji mu i daje specifičan miris, ali koji također razgrađuje masnoće i ima antibiotičko djelovanje. Među sastojke češnjaka ubrajaju se i vitamini A, B1, B2 i C, čitav niz minerala, kalij, kalcij, magnezij i fosfor, elementi u tragovima, bakar, kobalt i mangan, te ostale tvari, među kojima su saponini, flavonoidi, glukosinolati i fenolske kiseline.</para><para>Bez sumnje, ljekovita svojstva češnjaka koja su odavno prepoznata, potvrđuju i mnogobrojna znanstvena istraživanja, pa ova biljka zauzima važno mjesto u području suvremene fitoterapije, tj. liječenja biljem.</para><para>Češnjak tako usporava rast bakterija, te uspješno uništava bakterije, viruse i gljivice, pa je vrlo učinkovit kao sredstvo protiv prehlada i hunjavica, zatim različitih gljivičnih oboljenja kože i crijevnih infekcija.</para><para>Ima i vrlo pozitivan učinak na krv i krvne žile. Naime, redovitom primjenom potiče prokrvljenost i olakšava protok krvi, te snižava povišeni krvni tlak i povišene vrijednosti masnoća u krvi. Nadalje, sprečava nakupljanje trombocita i nastajanje krvnih ugrušaka, te stoga smanjuje opasnost od pojave moždane kapi, srčanog infarkta i tromboze. Posebno je učinkovit kod lagano povišenog krvnog pritiska i kolesterola u krvi. Naime, istraživanja pokazuju da se kod ispitanika sa spomenutom dijagnozom, već nakon redovite konzumacije oko 2 g svježega češnjaka dnevno tijekom četiri mjeseca, krvni pritisak normalizirao, a povišeni kolesterol u krvi smanjio za 12%.</para><para>Tvari koje sadrži, posebno alicin, uspješno razgrađuju štetne masnoće koje se nakupljaju na stjenkama arterija, pa se tako redovitim prisustvom češnjaka na jelovniku može spriječiti i pojava ateroskleroze.</para><para>Češnjak ima i antioksidacijsko djelovanje, te tako učinkovito štiti organizam od razornog djelovanja slobodnih radikala koji, pojednostavljeno rečeno, zdrave stanice pretvaraju u bolesne i uzrokuju različita kancerogena oboljenja. Primjerice, temeljem rezultata vrlo opsežnoga američkog istraživanja, koje je objedinilo dvadesetak internacionalnih studija, dokazano je da se svakodnevnom konzumacijom između 3, 5 i 28 g češnjaka, bilo svježeg bilo u hrani, rizik od pojave raka crijeva smanjuje za 75%, a želuca za 50%. Tako, uz već dokazano pozitivan utjecaj na rad želuca i probave općenito, osim što poticanjem probave ublažava nadutost i grčeve, češnjak spomenute organe štiti i od zloćudnih bolesti. Uz to što može spriječiti pojavu zloćudnih oboljenja, češnjak ima i citostatičko djelovanje. Naime, istraživanja su pokazala da uništava tumorske stanice leukemije.</para><para>Osim toga, češnjak općenito povoljno utječe na imunološki sustav, usporava starenje organizma, jača otpornost prema infekcijama, te pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma. Češnjak je i jedan od najdjelotvornijih prirodnih antibiotika, posebno u borbi protiv E.coli i stafilokoka. Nadalje, češnjak potiče mokrenje, koristi se kod bronhitisa, sprečava gripu, a vanjskom primjenom može ublažiti i reumatične bolove.</para><para>Zbog svojih se osobina preporučuje svima koji drže do svojega zdravlja, a posebno starijim osobama i pušačima.</para><heading2>Preporučene dnevne količine</heading2><para>U svrhu prevencije različitih bolesti, ublažavanja ili liječenja blažih simptoma, te posebno za jačanje imuniteta i usporavanje starenja organizma, preporučuje se trajna i svakodnevna konzumacija isključivo svježega češnjaka (termičkom obradom u procesu kuhanja ljekovita vrijednost češnjaka se znatno smanjuje!), ili farmaceutskih preparata na bazi ulja, praha ili ekstrakta od češnjaka.</para><para/><blockquote><pio:presentation><alignment horizontal="right"/></pio:presentation><para>Češnjak je popularna ljekovita biljka i objekt mnogih znanstvenih istraživanja koja su u velikoj mjeri potvrdila njegovu svestranu ljekovitost.</para></blockquote><para>Tako stručnjaci preporučuju dnevnu količinu od 2 do 5 g svježega češnjaka, 0, 4g do 1, 2 g češnjaka u prahu, 2 mg do 5 mg ulja češnjaka, ili pak 300 mg do 1000 mg ekstrakta češnjaka.</para><para>Ako se dnevna doza ljekovitih sastojaka crpi iz svježega češnjaka, dobro je znati da se vrlo vrijedna tvar, alicin, razgrađuje tek nakon mehaničke obrade, te da se češnjak neposredno prije upotrebe mora istisnuti ili nasjeckati.</para><para>Neugodan miris, za koji je također "odgovoran" alicin, može se ublažiti konzumiranjem svježih listića peršina ili mente, te jabuke, mlijeka, limuna, ili, pak, grickanjem nekoliko zrna kave. Miris se može neutralizirati i na način da se neposredno prije upotrebe još neoguljeni češnjak vrlo kratko zagrije u mikrovalnoj pećnici.</para>

Zdravlje je u češnjaku

<para>Kiselo zelje koje je dugo slovilo kao hrana siromaha, nevjerojatno je zdrava namirnica. Slavni moreplovac James Cook s kiselim zeljem oplovio je svijet i liječio svoju posadu od skorbuta, bolesti uzrokovane nedostatkom vitamina C. Kiselo zelje je vrlo omiljeno i danas te je poznato ne samo kao vrlo ukusna, nego i kao vrlo ljekovita namirnica.</para><heading2>Kiselo zelje je zdravo!</heading2><para>Danas pouzdano znamo da je kiselo zelje prava mala riznica visokovrijednih hranjivih i ljekovitih sastojaka, vitamina, minerala, elemenata u tragovima i balastnih tvari. Primjerice 100 g sirovog kiselog zelja sadrži oko 20 mg vitamina C, 0, 3 μg vitamina A, 14 mg magnezija, 0, 6 mg željeza, 43 mg fosfora, 50 mg kalcija, 290 mg kalija, 555 mg natrija, 30 μg folne kiseline, 2, 5 g balastnih tvari i 1 g bjelančevina.</para><para><pio:presentation><typography drop-cap="false"/></pio:presentation>Kako u 100 g kiselog zelja ima samo oko 4 g ugljikohidrata, 83 g vode i 26 kcal, ono je idealna namirnica za svakoga tko pazi na svoju liniju ili želi na zdrav način izgubiti pokoji suvišni kilogram (zelje ne sadrži ni masti ni šećer!). Naravno, tu su i visokovrijedne mliječne kiseline i bakterije koje na ljudski organizam djeluju kao probiotik, odnosno pogoduju mikroflori želuca i crijeva te se stoga preporučuju nakon liječenja antibioticima. Kiselo zelje se, osim vitaminom A i C, može pohvaliti i vitaminom K te vitaminima B-grupe, posebno B12 koji je inače rezerviran za namirnice životinjskog porijekla, pa ono spada i među temeljne namirnice vegetarijanske i veganske prehrane. Zbog svojih visokovrijednih sastojaka kiselo zelje neobično pogoduje zdravlju i jača obrambene snage našeg organizma, čuva nas od prehlade i upala sluznice.</para><pio:recipe id="c8d89f16-6182-11eb-88bf-0242ac120028" variation="80b052c2-a425-11e9-aa8b-428d8064809a"/><para>Kiseli kupus blagotvorno djeluje na probavne organe, želudac i crijeva, na njihovu mikrofloru, na peristaltiku čime posebno pogoduje probavi. Djeluje i na metabolizam, pa između ostalog potiče i izlučivanje štetnih tvari iz organizma te čisti i regenerira jetru. Njegova konzumacija blagotvorno djeluje i na funkcioniranje srca i krvotoka, jer snižava povišeni kolesterol, sprječava ovapnjenje arterija (aterosklerozu) te pogoduje razini šećera u krvi, a može spriječiti i pojavu tromba. Osim toga, kiseli kupus pospješuje zarastanje rana, a djeluje i kod reume, upale vena te čira na želucu i dvanaestercu. Pozitivno djeluje i na funkcioniranje mozga i živčanog sustava, a između ostalog potiče dobro raspoloženje.</para><heading2>Recepti za očuvanje zdravlja!</heading2><para>Doista, brojni su razlozi da svoju svakodnevnu prehranu obogatimo jelima na bazi kiselog zelja. No s obzirom na njegovu ljekovitost, nisu na odmet ni blagotvorne kure sirovim kiselim zeljem kojima na vrlo jednostavan i prirodan, ali učinkovit način možemo i dodatno ojačati svoj organizam, spriječiti pojavu nekih oboljenja ili se riješiti nekih zdravstvenih poteškoća. Naravno, za prehranu i prevenciju, koliko je moguće, koristite samo ekološki uzgojeno i na prirodan način kiseljeno zelje s malim udjelom soli koje se jedino može pohvaliti vrijednim hranjivim i ljekovitim sastojcima.</para><para>Za podizanje imuniteta te općenito dobro zdravlje, svaki dan pojedite 2 do 3 žlice naribanog kiselog zelja ili jutro započnite zdjelicom mješavine od 2 jušne žlice naribanog kiselog zelja, 1 naribane jabuke i 1 naribane kuhane ili još bolje sirove cikle.</para><para>Kako je najhranjivije i najljekovitije sirovo zelje, jedite što više salata. Za ukusnu salatu izmiješajte 200 g naribanog kiselog zelja s 1 naribanom jabukom i 50 g sušenih grožđica i prelijte umakom izmiješanim od 2 jušne žlice vinskog octa, 2 jušne žlice ulja i malo soli.</para><para>Za malo drugačiju, a jednako ukusnu i zdravu salatu izmiješajte 400 g naribanog kiselog zelja s 2 naribane jabuke, 2 naribane mrkve i 150 g salate matovilca. Salatu prelijte salatnim preljevom izmiješanim od 1 čašice kiselog vrhnja, 1 čajne žličice ulja, 2 jušne žlice bijelog suhog vina, nasjeckanog vlasca, soli i papra.</para>

Kiselo zelje za zdravlje

<para>Život je ispunjen događajima i situacijama koje u nama izazivaju izuzetno jak emocionalni doživljaj koji ugrožava našu psiho-fizičku stabilnost. Među najviše stresnim događajima su, primjerice, smrt najbližih članova obitelji, bolesti, početak ili završetak školovanja, sklapanje braka, rođenje novoga člana obitelji, razvod, pomirenja, otkaz, promjena radnoga mjesta, preseljenje, umirovljenje.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></para><blockquote>
 <para>Stres negativno utječe na imunološki sustav čovjeka i čini ga podložnijim različitim bolestima, posebno zarazama i kancerogenim promjenama.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Uz neizbježne cikličke životne promjene i probleme, tu je i suvremeni način života zbog kojeg se svakodnevno nalazimo na udaru različitih stresova. Bez obzira radi li se o našem privatnom ili profesionalnom življenju opterećeni smo neizvjesnom budućnošću, mnogobrojnim obvezama i u stalnoj smo strci s vremenom. Dakle, žurimo se, kasnimo, sukobljavamo se, svađamo, uznemirujemo, ljutimo, predbacujemo, nesretni smo i nezadovoljni.</para><para>Jednostavno, od jutra do sutra smo pod stresom. Nažalost, dugotrajan stres može ozbiljno ugroziti naše zdravlje, a s obzirom na način na koji živimo, većina nas se jednostavno ne može osloniti samo na nama urođene mehanizme kojima organizam na prirodan način razgrađuje stres. Dakle, ako živimo na način koji nas znatno i intenzivno opterećuje ne smijemo se ni pod koju cijenu pasivno prepustiti negativnim posljedicama već moramo nešto učiniti sami. Uvažavajući savjete stručnjaka moramo pronaći putove i načine koji će nam pomoći da us pješno svladamo stresne situacije i uklonimo negativne posljedice koje one mogu imati za naše, kako psihičko, tako i fizičko zdravlje.</para><heading2>Što je stres?</heading2><para>Stres je stanje koje nastaje kada smo suočeni s događajima koje smatramo prijetećima za vlastitu dobrobit ili kada smo u situacijama koje od nas traže ulaganje posebnog napora kako bi udovoljili zahtjevima koji su nam postavljeni. Dakle, sve ono što prepoznajemo kao neposrednu opasnost, povredu, gubitak, prijetnju ili izazov, u nama automatski izaziva jak emocionalni doživljaj nakon kojega slijedi prirodna reakcija našega organizma.</para><para>U stanju stresa luči se velika količina hormona adrenalina neposredno u krvotok, uslijed čega, primjerice, dolazi do povećavanja brzine i jačine otkucaja srca, povišenja krvnog tlaka, porasta temperature tijela, porasta mišićnoga tonusa te ubrzavanja procesa disanja. Iako je izlučivanje adrenalina u mnogim, posebno opasnim i kriznim situacijama, korisno jer omogućava ispravno reagiranje i očuvanje fizičkoga ili psihičkog integriteta čovjeka, dugotrajna i intenzivna izloženost stresu može imati izuzetno negativan učinak.</para><heading2>Simptomi i posljedice nagomilanog stresa</heading2><para>Stres prate određeni, kako psihički, tako i fiziološki simptomi. Među najčešćim tjelesnim pokazateljima stresnoga stanja su lupanje srca, glavobolja, ubrzano disanje, sveopći umor, titranje očiju, mučnina, želučani problemi, napetost u mišićima, znojenje ruku ili stopala, povišena temperatura tijela, hladne ruke ili stopala, drhtanje ruku te različiti tikovi.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Među psihičkim simptomima najizraženiji su gubitak koncentracije, povlačenje u sebe, šutljivost, nesanica, noćne more, osjetljivost, ranjivost, nezainteresiranost, strah, buntovnost, sklonost incidentima, ovisnost o drugima, podilaženje drugima, unutarnji nemir, te agresivnost.</para><para>Nagomilani stres izaziva čitav niz različitih poremećaja u psiho-fizičkom funkcioniranju, koji, ako se ne poduzmu određeni koraci koji će omogućiti pojedincu izbjegavanje ili prilagodbu na stresne situacije, vrlo brzo prelaze u različita bolesna stanja, a potom mogu rezultirati i potpunim psihičkim ili fizičkim slomom.</para><blockquote>
 <para>U stanju stresa luči se velika količina adrenalina neposredno u krvotok, pa dolazi do ubrzanog rada srca i povišenja krvnog tlaka.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Između ostalog, stres negativno utječe na imunološki sustav čovjeka i čini ga podložnijim različitim bolestima, posebno zarazama i kancerogenim promjenama. Nadalje, događa li se intenzivno i učestalo, u biti pozitivna reakcija našega organizma na stresnu situaciju, izlučivanje hormona stresa, znatno povećava mogućnost pojave moždanog i srčanog udara, angine pectoris, te čira na želucu i dvanaestercu. Stres se s pravom optužuje i za mnoge kožne bolesti, primjerice, herpes i neurodermatitis te različite alergije. Stres može uzrokovati glavobolje i migrene, bolesti bubrega, dišnog sustava te upalne bolesti očiju. </para><heading2>Izbjegnite posljedice stresa</heading2><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Postanite svjesni upozoravajućih simptoma nagomilanog stresa te potom preispitajte svoj život, reorganizirajte ga i bolje ga kontrolirajte sami, ili, još bolje, uz pomoć stručnjaka</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Pripremite se za stresni doživljaj i učinite ga predvidljivim na način da ga što više razjasnite, isplanirate, racionalizirate</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Unaprijedite međuljudske odnose na način da što više budete s onima koje volite, u okviru trenutnih mogućnosti i siutacije. Družite se s prijateljima on-line, preko društvenih mreža i video poziva. Povremeno održavajte kvalitetne društvene kontakte. Jednako tako prepoznajte i izbjegavajte osobe koje vas iskorištavaju te one koje stalno stvaraju probleme. Nadalje, svaku neriješenu situaciju i sukob s bilo kime i u vezi bilo čega odmah raščistite.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Zauzmite se za sebe jačajući svoje samopouzdanje tako da postanete svjesni i svojih pozitivnih i negativnih strana; izborite se za svoje stavove, ali ih ne namećite drugima pod svaku cijenu; prepoznajte i ostvarite sve svoje ostvarive želje, a one neostvarive razumno odbacite. Nadalje, što je neobično važno, naučite se reći "ne" u slučaju da vas drugi opterećuju obavezama kojima ne možete ili ne želite udovoljiti.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Mislite racionalno i pozitivno jer čak i negativna iskustva imaju pozitivne elemente. Dakle, racionalno analizirajte svaki problem (brigu, strah i sl.) na način da ga najprije definirate, potom utvrdite što ga je izazvalo, zatim dokučite sva moguća rješenja, te na kraju izaberite ono najbolje. Na spomenuti, racionalan način, razmišljat ćete "hladne" glave, smanjit ćete najmanje na pola djelovanje stresa, te stvoriti uvjete za brzo rješavanje problema, čime ćete izbjeći dugotrajno mučenje. Štoviše racionalnim i pozitivnim pristupom spoznat ćete da niti jedan problem nije nerješiv, da neki problemi ni ne postoje ili se mogu izbjeći, da mnogi nisu tako veliki kao što nam se to na prvi pogled čini, da se mnogi riješe sami od sebe, te da se svaki problem može umanjiti.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Svakodnevno odvojite 30-tak minuta za opuštanje u miru i tišini bez mogućnosti ometanja. Ugledavši se na istočnjake, trenutke samoće i dokolice u svojoj oazi mira pretvorite u nezaobilazni svakodnevni ritual koji će vas neizmjerno opustiti i goditi i vašem tijelu i duši. Želite li učiniti korak dalje u kvalitetnom načinu opuštanja, naučite i vježbajte jogu koja uključuje tjelesne vježbe i položaje uz specifično disanje ili autogeni trening koji objedinjuje vježbe za mišiće, srce, disanje i kontrolu trbušnog područja.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Razgradite stres fizičkom aktivnošću koja, bez sumnje, predstavlja jedan od najboljih načina sprječavanja i kontrole stresa. Za dobar početak već i kratko jutarnje razgibavnjae kod kuće je dobra stvar. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Zdravo se hranite, jer pravilna ishrana, između ostalog, doprinosi i zaštiti organizma od pogubnoga utjecaja stresa. Prednost dajte redovitoj prehrani baziranoj na proizvodima od cjelovitih žitarica, voću, povrću i ribi, umjerenoj količini mliječnih namirnica i bijelom mesu, maslinovom ulju, te na malo, ili još bolje, nimalo masti i šećera. Posebnu pažnju posvetite zastupljenosti namirnica koje su bogate ugljikohidratima, vitaminima B-skupine, posebno B-5 i B-6, esencijalnim aminokiselinama te magnezijem. U slučaju stalne izloženosti stresu preporučuje se i unos dodatne količine vitamina B kompleksa, vitamina C i E, magnezija, cinka i selena u obliku pripravaka koje morate odabrati isključivo u dogovoru s liječnikom. Nadalje, pijte dovoljno kvalitetne vode, a smanjite ili ukinite konzumiranje alkohola, gaziranih pića i kave.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Što više se smijte ili, ako je potrebno, ponovo se naučite smijati, jer kada se radi o stresu, smijeh je i najbolja preventivna metoda i najbolji lijek. Po mišljenju stručnjaka smijeh opušta cijeli organizam te, između ostalog, opušta mišiće, pospješuje disanje, poboljšava cirkulaciju, umiruje živčanu napetost i tjera crne misli. Štoviše, smijeh poboljšava imunitet potičući stvaranje prirodnih antitijela za borbu protiv bolesti.</para>
 </listitem>
</itemizedlist>

Kako se boriti protiv stresa?

<para>Bez vode nema života. O vodi, koja tvori čak 65% našega organizma, ovisi naše zdravlje. Voda otapa i transportira hranjive tvari kroz organizam, na određeni način regulira tjelesne funkcije te rad pojedinih organa i organizma u cjelini, eliminira štetne tvari iz organizma te održava tjelesnu temperaturu.</para><para/><blockquote>
 <para>Prirodna i čista voda i postaje sve nedostupnija pa stoga potrebu za tekućinom sve više zadovoljavamo negaziranom ili gaziranom vodom u bocama.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Gubitkom tekućine naša se krv počinje zgušnjavati pa je tako gubitak od samo 2% dovoljan da dođe do osjetnog pada naših životnih potencijala i osjećaja sveopćeg umora. Kod gubitka tekućine od 4% javljaju se glavobolja i mišićni umor, 5% rezultira nesvjesticom i grčevima, a gubitak od 10% do 15 % volumena tekućine u organizmu završava fatalno po život.</para><para>Nedostatak vode posebno je vidljiv na koži - našem najvećem organu (čini je 80% vode), koji je ujedno i glavni sakupljač tekućine. Voda održava našu kožu mekom, elastičnom i prije svega mladom.</para><heading2>Koliko je vode nužno našem organizmu?</heading2><para>Svakodnevno, kroz proces disanja i znojenja, izlučimo oko 3 litre tekućine pa je moramo permanentno nadoknađivati kako bi nivo tekućine koja kola našim tijelom bio konstantan. Da bismo izmjenu tvari i rad organa održali na optimalnoj razini, moramo u organizam unijeti 2, 5 - 3 litre tekućine na dan. Potrebu za otprilike litrom tekućine naš organizam zadovoljava putem hrane koju unosimo u tijelo, a ostatak moramo nadoknaditi direktno, ispijanjem vode i različitih vrsta napitaka.</para><heading2>Pijemo li dovoljno vode?</heading2><para>Znanstvena istraživanja pokazuju da svoju potrebu za vodom ne zadovoljavamo u odgovarajućoj mjeri. Prema rezultatima jednog od njih, 73% ispitanika pije manje od 1, 5 litre vode, a 25 % čak i manje od 1 litre na dan. Znanstvenici porazne rezultate uglavnom pripisuju činjenici da ljudi u uvjetima ubrzanog tempa i naglašeno stresnog života na vodu jednostavno zaboravljaju.</para><para>Mala "potrošnja" vode uvjetovana je i genetskom činjenicom da, za razliku od potrebe za hranom koju nam naš organizam vrlo brzo signalizira osjećajem gladi, na osjećaj žeđi koji najavljuje da moramo zadovoljiti potrebu za tekućinom, moramo mnogo dulje čekati. Čekanje se još produljuje proporcionalno broju naših godina.</para><para>Stoga je važno znati da se, kada je u pitanju nadoknađivanje tekućine, ni u kojem se slučaju ne smijemo osloniti isključivo na pojavu žeđi, jer je tada naša potreba već znatno narušena, već moramo piti redovito i količinski dovoljno bez obzira na spomenuti osjećaj, posebno ako smo u godinama.</para><heading2>Kako organizmu osigurati dovoljnu količinu tekućine?</heading2><para>Da biste stekli naviku svakodnevno svojem organizmu osigurati preporučenu dozu tekućine, pet dana za redom vodite svojevrsni protokol. Zapišite kada ste, što i koliko popili te potom na kraju dana ustanovite koliko ste tekućine unijeli u svoje tijelo. Ako rezultati odstupaju od preporučene količine, potrudite se stvoriti naviku da pijete u određenim intervalima bez obzira osjećate li žeđ ili ne. Primjerice, povežite uzimanje vode uz neku aktivnost koju inače rutinski obavljate nekoliko puta tijekom dana.</para><para>Kada je riječ o količinama, uvažavajte činjenicu da naš želudac u razdoblju od otprilike 15 minuta nije u stanju "podnijeti" više od 0, 2 litre vode. Stoga nema nikakvog smisla odjedanput popiti više od spomenutog, jer će se višak odmah izlučiti.</para><heading2>Koju tekućinu odabrati za piće?</heading2><para>Prirodna i čista voda i u našem podneblju postaje sve nedostupnija pa stoga potrebu za nužnom tekućinom u organizmu zadovoljavajte negaziranom ili gaziranom mineralnom vodom u bocama, koja ne sadrži klor, štetne tvari i neželjene mikroorganizme, a bogata je mineralima. Iako izbor između negazirane i gazirane vode prvenstveno ovisi o tome koja nam više godi nepcu, liječnici savjetuju da onoj koja ne sadrži ugljik IV-oksid i ima relativno nisku količinu natrija, što znači negaziranoj, treba ipak dati prednost.</para><para/><blockquote>
 <para>Potrebu za litrom tekućine naš organizam zadovoljava putem hrane koju unosimo u tijelo, a ostatak moramo nadoknaditi ispijanjem vode i napitaka.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Zdravu alternativu mineralnoj vodi predstavljaju pak kvalitetni industrijski ili kod kuće, svježe, istisnuti sokovi od voća i povrća, posebno rajčice koji, osim što će zadovoljiti potrebu za vodom, sadrže i bioelemente nužne za izmjenu tvari u organizmu, vitamine, minerale i enzime.</para><para>Zašećerene napitke, kavu, crni čaj i alkohol, koji sadrže previše šećera te malo ili nimalo hranjivih sastojaka, radi zadovoljavanja potrebe za vodom treba umjereno dozirati. Naime, njihovo je djelovanje, između ostalog, diuretsko, što znači da pospješuju izlučivanje tekućine iz organizma.</para><para>Kao što je rečeno, dio potrebe za našem organizmu tako dragocjenom tekućinom zadovoljavamo putem hrane. Prirodna alternativa mineralnoj vodi i prirodnim nezašećerenim sokovima su voće i povrće, koje sadrži mnogo vode. Na samom vrhu ljestvice vodom bogatog povrća nalaze se krastavci, koji sadrže 96, 8% vode, šparoge - 93, 6%, rajčice - 92, 9%, patlidžani - 92, 6%, tikvice - 92, 2% i korabica s 91, 6% vode. Kada je riječ o voću, najbogatija je rabarbara s 92, 5% vode, lubenica s 90, 2%, jagode s 89, 55, grejp s 89, 0%, papaja s 87, 9% te breskva s 87, 5% i ogrozd s 87, 3% vode.</para><heading3>Sportaši trebaju piti više tekućine!</heading3><para>Odgovarajuća količina vode u tijelu naročito je važna za sportaše. Znanstvena su istraživanja pokazala da sportašima koji ne piju dovoljno tekućine rastu puls i tjelesna temperatura, što rezultira smanjenim sportskim uspjesima. Štoviše, sportašima se preporuča do 2 litre tekućine više nego inače kako bi ostali u zavidnoj formi i bili manje podložni ozljedama. Osobama koje se bave sportom preporučljiva je kombinacija mineralne vode i voćnog soka, naročito od jabuke, u omjeru 3:1.</para><heading3>U vrijeme žege treba piti mlake napitke!</heading3><para>Činjenica da ledenohladne napitke naš organizam nije u stanju iskoristiti u pozitivnom smislu, odavno je poznata narodima koji žive u vrućim podnebljima pa stoga oni ispijaju mlake napitke u malim gutljajima. Na taj se način lagano znoje, što je više nego dovoljno da se njihov krvotok ne opterećuje previše, a organizam primjereno hladi.</para>

Voda života

<para>Nikako nemoj propustiti priliku da za Dan očeva, svojeg tatu, koji sigurno voli fino papati, pa je i veeeliki gurman, iznenadiš i razveseliš nekim slasnim jestivim poklonom.</para><para>Zato ne oklijevaj ni tren, pogledaj naše prijedloge te odaberi onaj za koji si siguran da je baš po njegovom ukusu. Potom ga, sam ili uz pomoć mame, starijeg brata ili sestre, pripremi, te ga, prigodno upakiranog ili serviranog, uz čvrst zagrljaj i puno, puno poljubaca, pokloni tati.</para><heading3>
 <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/energetske-plocice-s-rizinim-pahuljicama/">1. Energetske pločice</ulink>
</heading3><para>Priznaj da su fine i zdrave energetske pločice idealan poklon i za tvojeg tatu. Naime, one će mu pomoći da nakon napornog dana na poslu ili iscrpljujuće sportske rekreacije povrati snagu, te u hipu bude spreman na igru ili šetnju s tobom. </para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="d6fcc0ec-610d-11eb-aba0-0242ac120027" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><heading3>
 <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/kuglice-s-kikirikijem/">2. Kuglice s kikirikijem</ulink>
</heading3><para>Da tate od svih orašastih plodova najviše vole kikiriki stara je stvar. Stoga za njega spremi ukusnu slatku poslasticu od sjemenki i maslaca kikirikija, kuglice s kikirikijem, koje će se sigurno svidjeti i tebi i drugim članovima tvoje obitelji.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="3f4c346c-631f-11eb-9e75-0242ac120049" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><heading3>
 <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/lino-bombice/">3. Lino bombice </ulink>
</heading3><para>Priznaj koliko puta ste ti i tata zajednički navalili na novu staklenku Lino Lade i doručkovali čokolino pahuljice? Stoga uopće ne sumnjamo da će ga za Dan očeva jako razveseliti Lino bombice koje za ovu priliku, primjerice za doručak možeš posložiti i u obliku srca.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="d7df04ac-610d-11eb-a484-0242ac120067" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><heading3>
 <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/cokoladni-kolac-sa-pivom/">4. Čokoladni kolač s pivom</ulink>
</heading3><para>Ako tvoj tata za razliku od tebe i mame ne voli ni čokoladu, ni kolače, Dan očeva je pravi trenutak da mu ispečeš slastan kolač koji će ga uvjeriti u suprotno i pretvoriti u obožavatelja slatkog i stoga što sadrži pivo, jedan od najdražih muških napitaka.   </para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="3f4c3854-631f-11eb-925c-0242ac120049" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><heading3>
 <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/bajkerska-pasteta/">5. Bajkerska pašteta</ulink>
</heading3><para>Ma koji tata nije u duši bajker, zaljubljenik u snažne i brze motore. Stoga bez obzira posjeduje li tvoj tata motor ili samo sanja o jurilici na dva kotača, iznenadi ga slasnom bajkerskom paštetom od graha i kulena, koja će ga raspametiti svojim okusom. </para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="3f4c3b56-631f-11eb-81df-0242ac120049" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><heading3>
 <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/stapici-sa-cvarcima/">6. Štapići s čvarcima</ulink>
</heading3><para>Grickanje pred televizorom za vrijeme prijenosa nekog zanimljivog sportskog događaja, omiljena je zabava svih očeva i njihovih prijatelja, pa tatu razveseli štapićima s čvarcima koje ćeš sigurno morati ispeći i svaki put kad zaigra naša repka.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="35b9fcf4-631f-11eb-9a18-0242ac120043" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><heading3>
 <ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/muffini-s-sirom-i-sunkom/">7. Muffini sa sirom i šunkom</ulink>
</heading3><para>Tvoja mama obožava one s čokoladom, a ti s voćem, pa je krajnje vrijeme da i tata dobije slasne muffine baš po svojoj mjeri. U tu ga svrhu iznenadi ne sa slatkim, već s finim slanim muffinima sa sirom i šunkom, koji će se sigurno svidjeti i tebi.  </para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="3f4c3f48-631f-11eb-b501-0242ac120049" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para>

7 slasnih jestivih poklona za dan očeva

<para><emphasis>Fish and chips</emphasis> jedno je od najomiljenijih i najprodavanijih <emphasis>fast-food</emphasis> jela u Ujedinjenom Kraljevstvu. Objedinjuje tradicionalno jelo židovske kuhinje, riblji odrezak, pržen u tijestu i pržene krumpire koji po nekima potječu iz Irske, a po drugima iz Francuske.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Sprema se od fileta bijele ribe, najčešće bakalara, umočenog u lijevano tijesto od brašna, praška za pecivo, jaja, mlijeka, vode i octa te prži, baš kao i krumpiri narezani na centimetar debele štapiće, u dubokom ulju (nekad u masnoći od goveđeg pečenja ili svinjskoj masti), dok ne postane zlatnožut i hrskav.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Služi se posut solju i začinjen octom u papiru ili papirnatoj vrećici koja je zamijenila novinski papir zabranjen zbog olova. <emphasis>Fish and chips</emphasis> počeo se prodavati krajem 18. stoljeća na ulicama, najprije s kruhom, a tek poslije s krumpirom (prvi pisani recept za pravi <emphasis>Fish and Chips</emphasis> potječe iz 1854. godine).<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Nosio se u posebnim drvenim kutijama obješenim oko vrata te prodavao hladan i po vrlo niskoj cijeni. Nakon što je u Londonu 1860. godine otvorena prva zalogajnica, započinje era tradicionalnih zalogajnica, popularnih <emphasis>chippieja</emphasis>, <emphasis>Fish and Chips Shopova. Fish and chips</emphasis> su u početku kupovali oni kojima je bio i namijenjen, tvornički radnici i pripadnici nižeg sloja. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>U vrijeme II. svjetskog rata proleterski <emphasis>Fish and Chips</emphasis> jako se svidio i srednjoj klasi, da bi potom postao najomiljeniji <emphasis>street-food</emphasis> u kojem već desetljećima bez obzira na porijeklo uživaju svi koji u pauzi posla, kupovanja, šetnje ili putovanja osjete glad. Tako se primjerice iskonskim obožavateljima <emphasis>Fish and Chipsa</emphasis>, likovima iz kultnih serija <emphasis>Mućke</emphasis> i <emphasis>Zvonili ste Milorde</emphasis> u jednoj od epizoda detektivske serije pridružio do bola izbirljiv i prema britanskoj hrani vrlo kritičan, detektiv <emphasis>Poirot</emphasis> koji je nakon početnog zgražanja, iako vrlo stidljivo, vidno uživao u svojoj ribi i krumpirima.</para><blockquote>
 <para>Riba i krumpiri na listama popularnosti ne tako rijetko preteknu i princezu Dianu, kraljicu te princa Charlesa. </para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>No, <emphasis>Fish and Chips</emphasis> nije samo omiljeno malo jelo koje se jede onako usput s nogu, već je vrlo popularan i kao obiteljski <emphasis>takeaway</emphasis> obrok koji se vrlo rado kupuje i nosi kući za večeru. Stoga nimalo ne čudi što stanovnici Ujedinjenog Kraljevstava godišnje pojedu više od 400 milijuna porcija <emphasis>Fish and Chipsa</emphasis>. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Primjerice, više od polovice odraslih stanovnika barem jednom mjesečno posjeti jednu od čak 10.500 zalogajnica diljem zemlje u kojima je zaposleno više od 60.000 ljudi. Zanimljivo je da se <emphasis>Fish and Chips</emphasis> najviše kupuje krajem radnog tjedna, u petak, tijekom kojeg zalogajnice bilježe rekordne prodaje. No, <emphasis>Fish and Chips</emphasis> se ne sprema samo u zalogajnicama. On je u posljednje vrijeme toliko popularan da se nudi i u restoranima prestižnih britanskih kuhara, ali primjerice i na svadbenim jelovnicima bogatih i slavnih, pa su u ribi i krumpirima uživali i uzvanici na vjenčanju Kate Winslet i Wayna Rooneya. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Razumljivo, <emphasis>Fish and Chips</emphasis> je i daleko omiljeniji od ostalih <emphasis>fast-food</emphasis> zalogaja, a tajna njegove popularnosti ne leži samo u njegovom okusu, već i broju njegovih kalorija. Tako porcija <emphasis>Fish and Chipsa</emphasis> ima oko 595 kcal, <emphasis>pizza</emphasis> 871 kcal, a srednje veliki hamburger s krumpirima oko 888 kcal. Nadalje, <emphasis>Fish and Chips</emphasis> je toliko popularan da ga mnogi smatraju i jednim od nacionalnih simbola ravnopravnih Shakespeareu<emphasis>,</emphasis> kriketu ili londonskom Toweru. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Štoviše, riba i krumpiri na listama popularnosti ne tako rijetko preteknu i princezu Dianu, kraljicu i princa Charlesa. Nadalje prema anketama najomiljeniji britanski <emphasis>fast-food</emphasis> podjednako vole i muškarci i žene, koje k tome smatraju da ih popularno malo jelo potiče na zavođenje te da ima i afrodizijački učinak. Zanimljivo je i da bi temeljem rezultata jednog od brojnih zabavnih i zanimljivih istraživanja, žene najviše voljele da se u ulozi prodavača ribe i krumpirića nađe vječni šarmer Sean Connery, dok bi muškarci iza <emphasis>chippie</emphasis> pulta najradije vidjeli neodoljivu Catherine Zeta Jones.</para><blockquote>
 <para> najviše se kupuje krajem radnog tjedna, u petak, tijekom kojeg zalogajnice bilježe rekordne prodaje.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote>

Fish and chips

<para>Ponajprije se potrudi da u tvojoj fašničkoj povorci sudjeluju svi članovi tvoje obitelji, od onih najmlađih do najstarijih (ne zaboravi ni kućne ljubimce!). U izboru likova u koje ćete se maskirati inspiriraj se omiljenom bajkom, crtićem, filmom, igrom ili primjerice povijesnim likom i događajem.</para><para>Pri podjeli uloga budi što otkačeniji i duhovitiji, stariji neka postanu mlađi, muškarci žene, životinje ljudi i obrnuto (djeda maskirajte u Supermena, psa u bakicu, tatu u vuka, brata u Trnoružicu, mamu u princa...) I u osmišljavanju maski i kostima daj mašti na volju te ih zajednički izradite od jeftinog materijala:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>papira (toaletni papir je idealan za egipatske mumije ili za haljine princeza),</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>plastičnih vrećica,</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>kutija,</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>stare odjeće.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Nemaš li ideja, <ulink url="https://www.coolinarika.com/magazin/clanak/printernet-party-pod-krinkom/">zgodne maske</ulink> možeš potražiti i kod nas na Coolinarici :)!</para><para><ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/juhica-pricalica/">Juhica pričalica.jpg</ulink><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="1db724b0-631f-11eb-8428-0242ac12006a" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>No, kako se na Fašnik uživa i u hrani, pozabavi se i jelovnikom. Pritom obavezno odaberi jela koja se brzo i jednostavno spremaju i podijeli poslove kako nitko zbog umora ne bi odustao od provoda. Najiskusnije, mamu ili baku zaduži za pripremu brda slasnih krafni od Podravka mješavine za krafne, punjenih <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/kremni-namaz/lino-lada-duo">Lino ladom</ulink> i <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/voce/dzem">Podravka džemom</ulink>, a ti i ostali za ručak skuhajte i poslužite <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/juhe/bistre-juhe/juhica-okruglica">Podravkinu juhicu okruglicu</ulink>, <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/juhe/bistre-juhe/juhica-zvjezdica">juhicu zvijezdicu</ulink> ili <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/juhe/bistre-juhe/juhica-pricalica">juhicu pričalicu</ulink> te <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/novi-proizvodi/spageti-mljacketi">špagete mljackete</ulink> ili <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/novi-proizvodi/tjestenina-smazolina">tjesteninu smazolinu</ulink> obogaćenu kolutićima finih <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/meso-i-mesne-preradevine/kobasicarski-proizvodi/hrenovke">Podravka hrenovki</ulink>.</para><para><ulink url="https://www.coolinarika.com/recept/tjestenina-smazolina/">Tjestenina smazolina.jpg</ulink><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="1db71984-631f-11eb-a3fe-0242ac12006a" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>Kako je Fašnik dan kad i odrasli podjetinje, svima će, baš svima, prijati fini i zdravi Podravka dječji objed, koji je k tome dovoljno hranjiv da zagrije i osnaži organizam za dugotrajno ludovanje na zraku i hladnoći, ali i dovoljno lagan da nitko, pa čak ni djed, ne poželi odspavati nakon ručka.</para>

Najluđi obiteljski Fašnik

<para>Tradicija nalaže da se na Božić osladimo pečenom kokoši, piletom, guskom, patkom ili puricom. Naime, perad uvijek brca unatrag, pa tako simbolički u prošlost odlaze i svi loši događaji koji su nas snašli u protekloj godini. Stoga ne propustite šansu za "pokapanjem" svega vrijednog zaborava, te čak i ako ste apsolutni početnik, uz pomoć<emphasis> cool</emphasis> savjeta na svoj blagdanski stol iznesite savršeno božićno pečenje.</para><itemizedlist><listitem><para>Za 4 osobe izaberite perad tešku do 3 kg, a za više, pticu koja teži oko 5 do 6 kg (odlučite se za recept s punjenjem kako bi nahranili što više gladnih usta, ali i pridonijeli sočnosti pečenja!)</para></listitem></itemizedlist><itemizedlist><listitem><para>Kako božićni začini još više naglašavaju svečarski ton, nadjev bez obzira na recept odmjereno začinite sušenim voćem, klinčićem, cimetom, kardamomom, đumbirom i slično.</para></listitem></itemizedlist><itemizedlist><listitem><para>Prije pečenja ili punjenja, perad dobro izvana i iznutra isperite tekućom hladnom vodom te dobro posušite kuhinjskom krpom, a potom je samo iznutra začinite sa solju i paprom (posolite li je izvana, sol će previše isušiti kožu, pa će pečenje umjesto da postane hrskavo i sočno postati suho!).<pio:linebreak/></para></listitem></itemizedlist><itemizedlist><listitem><para>Perad će biti posebno ukusna ako joj ispod kože ugurate cijele listiće svježeg bosiljka, peršina ili kadulje.</para></listitem></itemizedlist><itemizedlist><listitem><para>Na temperaturi od 180 do 200 °C po kilogramu težine puricu pecite oko 50 min, patku 70 min, gusku 45 min, a pile oko 60 min (ako je perad punjena vremenu pečenja dodajte 10 min za svaki kilogram težine!)</para></listitem></itemizedlist><itemizedlist><listitem><para>Za hrskavu koricu neposredno pred sam kraj pečenja, perad prelijte s nešto posoljene vode i pecite deset minuta na 250 °C ili je za vrijeme pečenja nekoliko puta premažite mješavinom od 125 ml piva s 1 jušnom žlicom soli (pred kraj pečenja meso, posebno ako je patka, možete premazati i medom!)</para></listitem></itemizedlist><itemizedlist><listitem><para>Patki koja je jako masna prije pečenja na masnim dijelovima izbušite kožu iglom za pletenje kako bi suvišna mast istekla. Iz istog razloga gusku za vrijeme pečenja nekoliko puta podignite u limu i ocijedite.</para></listitem></itemizedlist><itemizedlist><listitem><para>Pečete li fazana, prije pečenja ga obložite kriškama pancete ili dimljene slanine da se ne isuši.</para></listitem></itemizedlist><itemizedlist><listitem><para>Umak od pečenja procijedite u posudu, prokuhajte s juhom spremljenom od <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/juhe/kocke">Podravka jušne kocke</ulink> po želji (možete dodati i crnog vina!), te zgusnite <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/slastice/pripomoci-za-pecenje/gussnel">Dolcela Gussnelom</ulink> ili <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/umaci/fant/fant-lovacki-umak">Fant lovačkim umakom</ulink>, odnosno drugim odgovarajućim umakom.</para></listitem></itemizedlist><itemizedlist><listitem><para>Umak od pečenja možete začiniti i oplemeniti i <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/prilozi-jelima/senf-rustica">Podravka Senfom rustica</ulink> ili <ulink url="https://www.podravka.hr/proizvod/senf-estragon/">Senfom estragon</ulink>, odnosno <ulink url="https://www.podravka.hr/proizvod/375/">Podravka umacima na bazi rajčice.</ulink></para></listitem></itemizedlist><para><pio:presentation><typography drop-cap="false"/></pio:presentation></para>

10 cool savjeta za savršeno božićno pečenje

<heading2>Sastojci</heading2><para>Sastojke pripremite otprilike 1 sat ranije kako bi svi bili jednake temperature te se i bolje izmiješali i povezali, pa one za prhko tijesto stavite u hladnjak, a za ostala držite na sobnoj temperaturi. Za klasične božićne kolačiće savršene teksture i okusa koristite <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/mlinarski-proizvodi/standardna-brasna/bijelo-brasno-glatko-tip-550">Podravka bijelo pšenično brašno tip 550 </ulink>koje se najbolje veže s ostalim sastojcima (brašno obavezno prosijte kako bi kolačići bili još podatniji i ukusniji!)</para><heading2>Tijesto</heading2><para>Umjesto margarina koji je suviše mekan, koristite maslac koji kolačićima daje ne samo bolji okus, već i konzistenciju.</para><pio:image id="1e6c2554-631f-11eb-a52d-0242ac12004a" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/><para>Brašno dodajte tek nakon što ste jednakomjerno i glatko izmiješali masnoću, jaja i šećer. Na samom kraju dodajte i vrlo pažljivo umiješajte i ostale sastojke: orahe, sušeno voće i primjerice kokosovo brašno.</para><para>Tijesto za kolačiće mijesite i formirajte hladnim i pobrašnjelim dlanovima. Ne mijesite tijesto predugo kako ne bi već za vrijeme pečenja postalo tvrdo i popucalo, pa primjerice vanilin kifle ne mijesite dulje od 6 minuta.</para><para>Tijesto za kolačiće koji se izrezuju modlama razvucite na daski posutoj šećerom u prahu (šećeru dodajte<ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/slastice/pripomoci-za-pecenje/vanilin-secer"> Dolcela vanilin šećer</ulink>!) ili mljevenim bademima koji će im dati posebno fin okus. Da se tijesto ne lijepi i lako odvaja, prije izrezivanja i modlicu provucite kroz šećer u prahu ili bademe.</para><pio:image id="1e6c1a32-631f-11eb-92b6-0242ac12004a" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/><para>Tijesto koje trebate razvaljati umijesite dan ranije i čuvajte u foliji koja čuva svježinu u hladnjaku. Tijesto za kolačiće mijesite i formirajte hladnim i pobrašnjelim dlanovima.</para><heading2>Pečenje</heading2><para>Papir za pečenje učvrstite s malo maslaca za lim da se ne miče. Poštujte vrijeme pečenja navedeno u receptu te pritom imajte na umu da donji dio kolačića uvijek brže potamni nego gornji.</para><heading2>Caklina</heading2><para>Za posebno sjajnu caklinu od čokolade, čokoladu zagrijte, maknite s vatre i ohladite te je potom ponovo zagrijte i upotrijebite. Caklina od čokolade će super prianjati i biti sjajna ako u gotovu glazuru dodate malo masnoće kokosa.</para><heading2>Čuvanje</heading2><para>Prethodno dobro ohlađene kolačiće stavite u metalnu kutiju, svaku vrstu u posebnu kutiju da se arome ne isprepletu (redove odvojite pergament papirom!), zatvorite i čuvajte na suhom i hladnom mjestu. Da medenjaci ne postanu mekani u metalnu kutiju stavite komadić svježeg kruha ili jabuke.</para>

Bakini trikovi za savršene božićne kolačiće

<heading2>Kolač okrugao i svijetao kao pun mjesec</heading2><para><pio:linebreak/>Potraga za rođendanskim tortama odvodi nas u antičku Grčku u kojoj su se rođendanske proslave održavale ne samo u čast najmoćnijih i najbogatijih ljudi, već i bogova. Tako su Grci u počast Artemide, božice mjeseca, u hramove nosili posebne pogače -kolače, spremljene od brašna, oraha, maslinova ulja i meda, koje su neodoljivo podsjećale na naše današnje torte. Naime, da se dodvore Artemidi i privuku njenu pozornost, njihovi kolači su  simbolizirali puni sjajni mjesec, pa su bili okrugli i ukrašeni svijećama. Pritom svijeće nisu služile samo tome da kolač bude vidljiv s visina, već i da njihov dim odnese njihove molitve ravno na nebo do božice koja je tamo živjela. Slično i mi danas uz puhanje svjećica želimo isto, da nam se rođendanske želje što prije i ostvare. <pio:linebreak/><pio:linebreak/></para><heading2>Svjećice se nisu oduvijek puhale odjednom</heading2><para><pio:linebreak/>Nadalje, u srednjem vijeku na području današnje Njemačke, kod kuće i u pekarnicama pekli su se posebni svečani slatki kruhovi s medom i sušenim voćem koji su svojim oblikom podsjećali na novorođenče u povojima, koji su se poklanjali mladencima za vjenčanje i maloj djeci za rođendane. Rođendanski kolači koji su počeli sve više nalikovati današnjim, bili su omiljeni i u Engleskoj u kojoj su se u tijesto stavljali novčići, nakit i druge sitnice. K tome, zanimljivo je da je prvi pisani dokument o svjećicama na torti koje se nisu palile u počast bogova, već slavljenika potječe iz 1881. godine. Te je godine u jednim dnevnim novinama u Švicarskoj objavljen tekst o vrlo zanimljivom običaju da se rođendanske torte ukrašavaju s toliko upaljenih svijeća koliko slavljenik ima godina, te gase uz vesele komentare gostiju ne sve odjednom, već redom, jedna za drugom.<pio:linebreak/><pio:linebreak/></para>

Povijest rođendanske torte

<heading2>I mališani mogu jesti po bontonu</heading2><para> <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Za navikavanje na lijepo ponašanje, uz uvažavanje djetetova uzrasta, nikad nije prerano. Primjerice, kako je motorički razvoj vrlo individualan, pa neka već krajem 1. godine grabe žlicu, ona najkasnije krajem 2. godine života moraju početi vježbati jesti s priborom kako bi u 5. godini postali pravi majstori. Naravno, u tom razdoblju u kojem većina obroka završava na podu i odjeći, djeci tolerirajte nespretnost te jedenje ručicama i igranje hranom kojima ono istražuje i uči o sebi i onome što ga okružuje.</para><para>No, kako u 5. godini djeca već mogu pojmiti važnost hrane, pravilu o upotrebi pribora dodajte i pravilo da se s hranom ne igra. Igranje hranom više ne dopuštajte i stoga što ono postaje sredstvo za dobivanje pažnje, pa nastavi li dijete provocirati i nakon opomene, tanjur bespovratno maknite.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></para><blockquote>
 <para>Važno je da dijete ima svoje stalno mjesto za stolom te da je uključeno u ritual postavljanja stola.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Od najranije dobi navikavajte dijete i na pranje ručica prije jela, kako bi ono, najkasnije u 5 godini to već samostalno činilo. Nadalje, u 5. godini dijete već mora znati da se ne govori punim ustima te da se jede zatvorenih usta, bez mljackanja, srkanja i sličnog (čak i kad su poslužena njegova omiljena jela poput <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/juhe/bistre-juhe">Podravka dječjih juhica</ulink>, <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/novi-proizvodi/tjestenina-smazolina">tjestenine i</ulink> <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/novi-proizvodi/spageti-mljacketi">špageta</ulink>!).</para><para>Od djeteta možete tražiti i očekivati da sjedi uspravno i bez mlataranja nogama i njihanja te da strpljivo čeka da ga se posluži i počne jesti kad i svi ostali. No, kako ona i nadalje imaju snažnu potrebu za kretanjem, djetetov boravak za stolom ograničite na 15-tak minuta ili se dogovorite da se ono kad mu to mama i tata dozvole, može mirno dići i otići igrati bez da se vraća i smeta te gnjavi ostale. </para><heading2>Ni medo ne govori punim ustima<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></heading2><para>Kako djeca, posebno ona najmlađa, o svemu pa tako i o ponašanju za stolom najviše uče gledajući i oponašajući svoje roditelje, budite im primjer. Prvenstveno se potrudite da barem jednom dnevno zajednički jedete, u miru, uz opušteni razgovor, bez čitanja novina, tipkanja po mobitelu, igranja igrica i gledanja TV-a. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Pritom se i sami, kako kod kuće tako i u restoranu, ponašajte na način koji očekujete od djeteta, kako ga ne biste zbunjivali oprečnim porukama.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Uz to, djeci od malena, na njima prihvatljiv način, nenametljivo i bez povišenih tonova objašnjavajte kako se i zašto tako moraju ponašati.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></para><blockquote>
 <para>Od najranije dobi navikavajte dijete i na pranje ručica prije jela.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Pravila uvodite polako i strpljivo te svako pozitivno ponašanje pohvalite, a negativno, kad god je to moguće, ignorirajte, kako se obrok, zahvaljujući stalnim opomenama i prigovorima ne bi pretvorio u stresnu situaciju. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Jednako tako važno je da dijete ima stalno mjesto za stolom te da je uključeno u ritual postavljanja stola. Kad ga podsjećate na određena pravila, koristite pozitivne, a ne negativne formulacije te umjesto "ne jedi prstima", recite mu "molim te jedi vilicom".</para><para>Naravno, u formiranju navika lijepog ponašanja koristite se i igrom. Primjerice, za stolom neka s tanjurom i priborom sjedi i medvjedić ili lutka, pa kada dijete počne bacati hranu na pod ili govoriti punim ustima upitajte " govori li medo punim ustima, odnosno igra li se lutka hranom? Ne, a zašto onda ti to radiš? "<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Nadalje, dogovorite se da ona osoba koja nakon jela ima najmanje mrlja na svojem podmetaču i mrvica na podu, ima pravo birati desert za sutrašnji obrok i tome slično.</para>

I mališani mogu jesti po bontonu

<para>Jeste li znali da su uzroci našeg debljanja skrivaju i na radnom mjestu? Doista, ladice su nam pune grickalica, mobitel brojeva dostavljača hrane, a tu su i uredske proslave te grupni odlasci u restorane. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Dodamo li tome kantine i automate za hranu i napitke, zaista su rijetki oni koji zajedno s radnim stažem ne "natuku" barem još dva, tri kilograma. Stoga, ne želite li na poslu osim plaće zaraditi i višak kilograma (ili ih se po kratkom postupku želite riješiti!) uvažite savjete koji slijede:</para><heading2>1. Popijte čašu vode</heading2><para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="3f9e4a44-610e-11eb-a757-0242ac120014" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>Nakon što osjetite želju za hranom, umjesto na grickalice ili sendviče, bacite se na neki posao, telefonirajte ili odgovorite na mail kako bi, ako se radi samo o apetitu, a ne o pravoj gladi, zaboravili na hranu, odnosno, u istom slučaju, popijte čašu vode jer je moguće da uopće niste gladni, već samo žedni.</para><heading2>2. Spakirajte svoj <emphasis>lunch</emphasis> paket</heading2><para>Nezdrave grickalice i napitke zamijenite sa zdravim i negaziranom vodom, a pečenjarnice i fast-foodove, restoranima i zalogajnicama koji nude male zdrave zalogaje (primjerice salate te vege i makrobiotička jela!). K tome, barem povremeno, sami pripremite i spakirajte <emphasis>lunch</emphasis> paket za sutrašnji radni dan (ne samo da ćete znati što jedete, već ćete se kuhanjem opustiti i razgraditi stres!).</para><heading2>3. Odaberite samo predjelo</heading2><para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="1b695020-631f-11eb-a58e-0242ac120027" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>Ponuđeni kolač, komad <emphasis>pizze</emphasis> ili slično iz pristojnosti i kolegijalnosti nikad nemojte odbiti, već ga uz hvala i osmijeh spremite i "ostavite za poslije". Jednako tako ne izbjegavajte zajedničko naručivanje hrane ili odlaske u kantinu ili restorane, ali tamo odaberite samo predjelo, salatu ili neko drugo malo zdravo jelo kakvih ima u svakom restoranu.</para><heading2>4. Zdrave grickalice nosite sa sobom</heading2><para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="5e83e5f4-610e-11eb-8d45-0242ac12001b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>Postanite promotor zdrave prehrane u svom uredu te primjerice kolegama ponudite svoje zdrave grickalice (nosite ih i na sastanke!), jednom tjedno uvedite voćni dan (jedite samo sezonsko voće i pijte prirodne negazirane i nezaslađene voćne sokove) ili okupite istomišljenike te podijelite brigu za svakodnevnu zdravu prehranu (netko neka donese kruh, netko spremi namaz…).</para><heading2>5. U kantinu dolazite među prvima</heading2><para>U kantinu uvijek dolazite među prvima kako bi imali mogućnost biranja, ali nikad gladni kao vuk (ne zaboravite na doručak i međuobrok!) kako ne biste potamanili sve što se nudi. K tome izbjegavajte velike tanjure i koristite samo one manje, desertne.</para><heading2>6. Jogurt ili voće za desert</heading2><para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="1b696402-631f-11eb-b13d-0242ac120027" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>Izbjegavajte pojesti kompletni meni, od priloga do deserta, pa neka što češće vaše glavno i jedino jelo bude salata, krto bijelo meso ili prilog od povrća, a umjesto kolača, sladoleda i slično izaberite puding, jogurt s voćem ili voće.</para>

6 savjeta kako spriječiti debljanje na poslu

<heading2>
 Sportska abeceda usvaja se kroz igru
</heading2><para>Osnovna svrha sporta u ranom djetinjstvu i predškolskoj dobi je da dijete redovito, dva ili tri puta tjedno određeno vrijeme bude fizički aktivno (vrsta sporta i rezultati sasvim su nevažni!):</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>prije negoli se odlučite za određenu aktivnost zajedno s djetetom pogledajte ili još bolje, neka ono nakratko sudjelujte u treninzima nekoliko različitih sportova</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>prije odluke obavezno se raspitajte o stručnoj i pedagoškoj kvalifikaciji voditelja, jer se abeceda sporta mora usvajati isključivo na djeci najprirodniji i najprimjereniji način, kroz igru</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>djetetu ne namećite svoj izbor, već ako je to ikako moguće uvažavajte njegove želje jer će aktivnost imati pozitivan učinak samo ako je ono dobrovoljno prihvati i u njoj uživa</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>ako se dijete, što je u predškolskoj dobi sasvim normalno, brzo zasiti jedne i poželi drugu aktivnost, udovoljite mu, jer nije loše da se okuša u više sportova, kako bi kasnije lakše odabralo onaj pravi<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>imajte na umu da rane specijalizacije na određenu vrstu sporta mogu imati negativan učinak na psihofizičko zdravlje djeteta te da ozbiljniji treninzi dolaze u obzir tek u 12., 13. godini života</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>ako dijete uz sav vaš trud ne prihvaća ni jednu sportsku aktivnost, ne prisiljavajte ga, već sami postanite njegov trener te zajedno vozite bicikl, rolajte se, igrajte nogomet ili košarku, preskakujte uže, penjite se, trčite…</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>ne zaboravite da malim sportašima treba i primjerena prehrana, primjerice mali obroci za nakupljanje ili nadoknađivanje izgubljene energije <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/djecja-hrana/lino-cokolino-fit">Čokolino Fit</ulink> i <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/djecja-hrana/lino-cokolino-plus">Čokolino Plus</ulink> te mnogo tekućine, najbolje <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/pica/voda/studena/studena-prirodna-izvorska-voda">negazirane prirodne vode Studene</ulink> i nezaslađenog biljnog čaja <ulink url="http://www.podravka.hr/brandovi/proizvodi/pica/cajevi/biljni-cajevi/rooibos">Podravka rooiboos</ulink>.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2> U paru s mamom ili tatom vježbati mogu i bebe</heading2><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>kako im je pokret urođen, djeca već u 1., 2., i 3. godini života mogu, uz obavezno sudjelovanje i asistenciju roditelja, uživati u "plivanju" na bazenu te gimnasticiranju, prevrtanju, penjanju, skakanju, puzanju, trčanju u dvorani…</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>u 4. godini života vrijeme je za prve samostalne, uzrastu primjerene sportske aktivnosti, poput plivanja i plesa te male škole sporta s elementima gimnastike i atletike </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>u 5. godini života mališani mogu uživati u malo ozbiljnijem plivanju, gimnastici, ritmici, baletu i plesu te klizanju i skijanju, a na veselje očeva, motivirani dječaci, ali i djevojčice mogu se okušati i u nogometu</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>u 6. godini u obzir dolaze atletske discipline, trčanje, skakanje i bacanje te tenis, karate i grupni sportovi, nogomet, košarka, rukomet   </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>u 7. godini života dječaci i djevojčice mogu odabrati jahanje, džudo, discipline lake atletike, a vrijeme je i za još ozbiljnije okušavanje u ekipnim sportovima.</para>
 </listitem>
</itemizedlist>

Sportovi za djecu od 0 do 7 godina

<heading2>1. Roditeljski sastanci</heading2><para>Dolazite na roditeljske sastanke kako bi u potpunosti bili informirani o funkcioniranju škole te situaciji i problemima u razrednom odjelu.</para><heading2>2. Individualne konzultacije</heading2><para>Ne propuštajte ni individualne konzultacije na kojima roditelji dobivaju (ali i daju!) informacije o svojem djetetu te u suradnji s razrednikom pronalaze rješenja za eventualne probleme.</para><heading2>3. Dolazite u školu</heading2><para>U školu dolazite i samoinicijativno, a ne kao većina roditelja samo na poziv (koji za povod najčešće imaju nediscipliniranost, neopravdane izostanke ili negativne ocjene!) kako bi preduhitrili neželjene situacije. </para><heading2>4. Propitkujte</heading2><para>Svakodnevno propitkujte dijete o tome što se sve dešavalo u školi kako bi mu jasno dali do znanja da vam je važno kako se ono tamo osjeća te da vas zanima i cijenite njegov rad, zalaganje i rezultate.</para><blockquote><pio:presentation><alignment horizontal="right"/></pio:presentation><para>Ne propuštajte individualne konzultacije u školi na kojima ćete dobiti detaljne informacije o uspjehu vašeg djeteta.</para></blockquote><heading2>5. Provjerite iskaze</heading2><para>Povremeno provjeravajte iskaze djeteta o onome što se događa u školi kako bi bili objektivno informirani, jer je dokazano da su djeca sklona prešućivanju negativnih doživljaja, izostanaka, loših ocjena i ponašanja te nepotpunom i neistinitom prikazivanju nastavnikovih postupaka.  </para><heading2>6. Ne kritizirajte osoblje škole</heading2><para>Ne kritizirajte pred djetetom razrednika, nastavnika ili školu kako ne bi razvili vrlo štetan negativan odnos, već se, uočite li neki propust bez ustručavanja izravno obratite razredniku, stručnim suradnicima ili ravnatelju kako bi zajednički pronašli rješenje tamo gdje je problem i nastao, u školi.</para><heading2>7. Surađujte</heading2><para>Surađujte sa školskim pedagogom i psihologom koji uspješno rješavaju ne samo tipične školske i odgojne situacije (izostanke, loše ocjene i ponašanje, probleme na relaciji nastavnik-učenik ili učenik-učenik...), već i obiteljske probleme.</para>

7 tajni uspješne suradnje roditelja i škole

<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 Maska protiv mitesera!
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Pomiješajte 2 jušne žlice jogurta i 2 čajne žličice soka od limuna. Uz nježno masiranje nanesite na dijelove lica s miteserima i ostavite da djeluje. Nakon 20 minuta isperite mlakom vodom.</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 Maska za čistu, svježu i napetu put!
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Uz pomoć šireg kuhinjskog kista na prethodno očišćeno lice i vrat jednakomjerno nanesite otprilike 3 žlice jogurta i pustite da djeluje (ako ga koža nakon nekog vremena upije, nanesite ga ponovo!). Nakon 30-ak minuta isperite mlakom vodom. Za vidljivi učinak masku nanosite svakodnevno nekoliko tjedana.</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para> Anti-aging maska!</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Izmiješajte 5 jušnih žlica jogurta, 15 kapi hladno prešanog maslinovog ulja i 1 žumanjak. Nanesite na prethodno očišćeno lice i vrat i pustite da djeluje. Nakon 20-ak minuta isperite mlakom vodom.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></para><blockquote>
 <para>Maska od  jogurta i tekućeg meda osvježit će lice nakon neprospavane noći.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 Maska nakon neprospavane noći!
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Izmiješajte 5 jušnih žlica jogurta i 2 jušne žlice tekućeg meda. Nanesite na prethodno očišćeno lice i pustite da djeluje. Nakon  20-ak minuta isperite mlakom vodom.</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 Maska protiv bora!
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Izmiješajte 1 jušnu žlicu jogurta, 1 jušnu žlicu sitno naribanog mesa krastavca i 1 čajnu žličicu gela aloavere. Nanesite na područje s borama i ostavite da se upije i osuši bez ispiranja lica vodom (eventualne ostatke očistite papirnatom maramicom!).</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para> Hranjiva maska!</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Izmiješajte 1 jušnu licu jogurta i 1  čajnu žličicu spiruline u prahu (ili zdrobljene tablete!). Nanesite na prethodno očišćeno lice i vrat i pustite da djeluje. Nakon 20-ak minuta isperite mlakom vodom.</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para> Pakung za tijelo!</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Izmiješajte čašicu jogurta s po 2 jušne žlice sitne morske soli i tekućeg meda, po 1 čašicu pirea mesa papaje i ananasa te po 1 jušnu žlicu maslinovog ulja i soka od limuna. Uz masiranje nanesite na prethodno opranu i još vlažnu kožu tijela. Pustite da djeluje 20-ak minuta i uz masiranje isperite mlakom vodom.</para>

Jogurt je super i za pomlađivanje kože!

<heading2>
 Geografski položaj<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>
</heading2><para><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Luksemburg, jedna od najmanjih europskih država ima površinu od 2586 km2 i oko 450.000 stanovnika. Smještena je u srcu Europe i graniči s Njemačkom, Belgijom i Francuskom. Ima umjerenu zapadnoeuropsku klimu, blage zime i ljeta. Sjeverni dio Luksemburga čine šumoviti brežuljci i brda sa strmim riječnim dolinama, dok južnim prevladava plodno tlo.</para><heading2>
 Povijesni razvoj<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>
</heading2><para><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Na području današnjeg Luksemburga živjeli su Kelti, Rimljani i Franci, a kako je oduvijek imao važan geostrateški položaj, bio je pod vlašću mnogih država, Francuske, Belgije te primjerice Njemačke. Od 1867. Luksemburg je nezavisna i neutralna država. Nekad siromašna poljoprivredna zemlja, danas ima razvijenu industriju, bankarstvo i turizam pa njeni stanovnici imaju vrlo visoki životni standard.</para><heading2>
 Osnovne karakteristike kuhinje<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>
</heading2><para><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>U tradicionalnoj nacionalnoj kuhinji Luksemburga koja obiluje raznovrsnim rustikalnim, krepkim i ukusnim, ali i rafiniranim jelima, ponajviše se osjeća utjecaj susjednih zemalja Njemačke, Francuske i Belgije, a u posljednje vrijeme preko brojnih useljenika i Italije, Španjolske i Portugala. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Luksemburžani su kroz povijest od drugih pokupili ono najbolje te time maštovito obogatili svoje recepte, pa se danas mogu pohvaliti s brojnim izvornim slanim i slatkim jelima koja se spravljaju ne samo u domovima, već i u brojnim restoranima, bistroima i zalogajnicama. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Štoviše, njihova je zemlja pravi raj za domaće i strane gurmane, pa primjerice ima najviše restorana po glavi stanovnika u Europi, od kojih više od desetak ima prestižnu Michelin zvjezdicu. Tradicionalna kuhinja temelji se na kvalitetnom mesu, svježem voću i povrću iz vrtova i plantaža, ali i namirnicama koje dolaze iz šuma, rijeka i potoka. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Uz omiljeno svinjsko meso, svježe ili prerađeno u dimljene suhomesnate proizvode, šunke, kobasice i salame te junetinu i teletinu, omiljena su jela od divljači, zečeva, divljih svinja i jelena te ribe, posebno pastrve, štuke i riječnih rakova.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Uz jela od mesa i iznutrica serviraju se umaci od vina i vrhnja te krepki, zasitni i obilni prilozi od kiselog zelja, graha, krumpira i tijesta od pšeničnog, ali i heljdinog brašna, knedli i okruglice. Meso se prerađuje i u paštete, a uz brojna mesna jela, posebno od suhomesnatih prerađevina, služi se senf te hren spremljen s jabukom. Mnogo je krepkih i gustih juha, variva i gulaša zgusnutih zaprškom od brašna te jela od mliječnih prerađevina, sira, maslaca i vrhnja. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>No, osim što vole začinjeno, slano i masno, Luksemburžani vole i slatko, pa spremaju rustikalne slastice i kolače od oraha, sira, meda i pekmeza od voća, posebno od šljiva, pravi su majstori i za izradu finih slatkiša, vafla, torti, kolačića, keksa i pralina od čokolade, marcipana i nougata te primjerice vrhunskog sladoleda. Osim po proizvodnji vina, Luksemburg je poznat i po svojim pjenušcima i pivu te posebno rakijama i likerima od različitog voća.</para><blockquote>
 <para>Luksemburg je pravi raj za domaće i strane gurmane, pa primjerice ima najviše restorana po glavi stanovnika u Europi.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><heading2>
 Nacionalni specijaliteti<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>
</heading2><para><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><emphasis>Boueneschlupp</emphasis> - kiselkasta gusta juha sa zaprškom od mahuna, krumpira i mrkve s dimljenim mesom ili kobasicama uz koju paše pivo; <emphasis>eislecker - </emphasis>šunka dimljena na aromatičnom drvu koja se jede i kuhana; <emphasis>escalope de veau</emphasis> – specijalitet od telećih odrezaka; <emphasis>entrecote</emphasis> – specijalitet od junetine; <emphasis>feierstengszalot </emphasis>- salata od govedine; <emphasis>gromperekichelcher</emphasis> – plosnati popečci od krumpira, luka i peršina; <emphasis>judd mat gaardebounen</emphasis> - dimljena svinjetina s bobom; <emphasis>kachkeis</emphasis> - namaz od sira sličnog camembertu s maslacem, žumanjkom, začinima i senfom; <emphasis>kromperenzalod med wierschdelscha</emphasis> - salata od krumpira s kobasicama; <emphasis>kniddeln</emphasis> - knedle od brašna, jaja, mlijeka, vrhnja, slanine i sira; <emphasis>nessdrepp</emphasis> - kolač od oraha; <emphasis>quetschetaart-</emphasis> male tortice, kolač sa šljivama; <emphasis>staerzelen -</emphasis> knedli od heljdinog brašna sa špekom; <emphasis>tripes a la mode</emphasis> – tripice; <emphasis>tete de veau</emphasis> - specijalitet od teleća ili svinjske glave; <emphasis>thuringer</emphasis> - pečene kobasice koje se prodaju i po ulicama.</para>

Luksemburg

<heading2>
 Geografski položaj
</heading2><para>Estonija je istočnoeuropska država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora, površine 45.227 km2. Ima oko 1.400.000 stanovnika, a glavni grad je Tallinn. Graniči s Letonijom, Rusijom i Finskom. Uglavnom je nizinska zemlja pokrivena poljima, šumama, jezerima i močvarama te ima mnogo otoka. Ima tipičnu sjevernjačku klimu s hladnim i vlažnim zimama.</para><heading2>
 Povijesni razvoj
</heading2><para>Estonija je kroz svoju dugu i burnu povijest između ostalog bila pod vlašću Njemačke, Danske, Švedske i Rusije. Nakon raspada Sovjetskog saveza, 1992. godine ponovo stječe svoju nezavisnost. Od 1994. članica je NATO-a, a od 2004. Europske unije. Glavne industrijske grane suvremene Estonije su prehrambena, drvna, tekstilna i papirna.   </para><heading2>
 Osnovne karakteristike kuhinje
</heading2><para>Iako se kroz svoju povijest kuhinja Estonije razvijala pod utjecajem skandinavskih zemalja, a posebno Njemačke i Rusije, pa stoga ima mnogo sličnosti, ona je zahvaljujući svojim prirodnim specifičnostima ipak i bitno drugačija. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Ona je izvorna, vrlo prirodna i vrlo ukusna, ponekad vrlo lagana, a ponekad vrlo krepka. Iako je vrlo jednostavna, ponekad je, posebno u kombinaciji sastojka i vrlo maštovita. Temelji se na sezonskim namirnicama porijeklom s polja, vrtova, pašnjaka, mora, jezera i šuma, mesu, ribi, mliječnim proizvodima, povrću, voću i šumskim plodovima, koje na stolove dolaze svježe ili još češće, prirodno konzervirane.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Za duge i hladne zime meso i riba, najčešće haringe, jegulje i losos, se  mariniraju, usoljavaju, suše ili spremaju u aspiku. Uz omiljenu svinjetinu koja se jede svježa i prerađena u suhomesnate proizvode (posebno su omiljene krvavice!), jede se i divljač te junetina. Osim što se jede u svježim salatama, povrće se kiseli, pa se prehrana temelji na kiselom zelju te ukiseljenom povrću, cikli, krastavcima i gljivama, kao i na ukuhanom bobičastom šumskom voću.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Jede se mnogo krumpira, kruha i tijesta, posebno kaša od različitih žitarica, pšenice, raži i ječma te grahorica. Tako se od pamtivijeka sprema kaša od različitih, prepečenih mljevenih žitarica pšenice, ječma, raži, slanutka, koja se miješa s mlijekom ili kefirom i sladi šećerom ili medom, ali i slatkim vrhnjem te šumskim bobicama. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Prehrana se temelji i na mnogo mlijeka i mliječnih proizvoda, siru, vrhnju, kefiru i  maslacu, koji se jedu sami ili u kombinaciji s mesom, a što je posebno zanimljivo i maštovito, s ribom, pa se tako koriste za spremanje salata, kuhanje juha i pirjanih jela. Za začinjavanje se, i to vrlo šparno, uglavnom koristi češnjak, kopar, peršin, celer, mažuran te kumin. Uz jelo su omiljena alkoholna pića, pivo, domaća votka i biljne rakije.  </para><blockquote>
 <para>Kuhinja Estonije je vrlo prirodna i vrlo ukusna, ponekad vrlo lagana, a ponekad vrlo krepka.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><heading2>
 Nacionalni specijaliteti
</heading2><para><emphasis>Frikadellisupp </emphasis>– gusta juha od mesnih okruglica, povrća i tjestenine; <emphasis>hernesupp </emphasis>– juha od graška; <emphasis>kapsarullid </emphasis>– zelje nadjeveno mljevenim mesom; <emphasis>kuuslauguleivad </emphasis>– kriške crnog kruha s uljem i češnjakom pečene na tavi; l<emphasis>eivasupp </emphasis>– juha od raženog kruha s medom, jabukama i rozinama; <emphasis>mulgi puder pekikastmeg</emphasis>a – juha od krumpira i šunke; <emphasis>mulgi kapsad </emphasis>– svinjetina s kiselim zeljem i kašom od žitarica; <emphasis>pannkoogid </emphasis>–palačinke punjene mesom, povrćem, gljivama ili slatkim od šumskih bobica; <emphasis>pirukad </emphasis>– jastučići od tijesta punjeni mesom i povrćem; <emphasis>roslje </emphasis>–salata od krumpira, jaja, ribe i cikle, začinjena koprom; <emphasis>sult </emphasis>– svinjetina u aspiku; <emphasis>taidetud basikarind </emphasis>– punjeno juneće pečenje; <emphasis>verivost </emphasis>– krvavice koje se jedu s kuhanim krumpirom i slatkim od šumskih bobica.</para>

Estonija

<heading2>
 Geografski položaj
</heading2><para>Cipar je država smještena na istoimenom brdovitom otoku u istočnom dijelu Sredozemnog mora, površine 9251 km2. Ima oko 800.000 stanovnika, a glavni grad je Nicosia. Cipar ima tipičnu mediteransku klimu i jedan je od najtoplijih mediteranskih otoka. Ima veoma razvijeni turizam, ali i trgovinu te odjevnu i farmaceutsku industriju.</para><heading2>
 Povijesni razvoj
</heading2><para>Cipar je smješten na vjetrometini između Europe, Azije i Afrike, kroz svoju dugu povijest bio je pod vlašću brojnih naroda i država. Na Cipru su živjeli ili njime upravljali Feničani, Grci, Egipćani, Perzijanci, Rimljani, Bizantinci, Arapi, Britanci, Mleci, Francuzi i primjerice Turci. Godine 1960.  stekao je nezavisnost, a 1974. okupira ga Turska. 1975. podijeljen je na grčki i turski dio između kojih je zona pod upravom UN-a. Od 2004. je u Europskoj uniji.</para><heading2>
 Osnovne karakteristike kuhinje
</heading2><para>Kroz svoju dugu i burnu povijest Cipar je bio pod utjecajem brojnih naroda i njihovih prehrambenih navika, primjerice Arapa, Egipćana, Talijana, Britanaca te ponajviše Grka i Turaka. Na ovom su se području susretale i ispreplitale kuhinje Mediterana, Bliskog istoka i Male Azije koje su se s vremenom maštovito stopile u izvornu, raznovrsnu, ukusnu i vrlo zdravu ciparsku kuhinju koja se temelji na kvalitetnim i svježim otočkim namirnicama.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Na tradicionalnom stolu mnogo je jela od mesa, ponajviše od janjetine, svinjetine, ribe i plodova mora, ali i peradi, junetine, zečetine, ovčetine i kozetine. Raznovrsno meso često se marinira u vinu i začinskom bilju te pirja ili peče u pećnici ili na roštilju, ali i sprema u soli ili suši na dimu. Uz meso se služe različiti prilozi, kruhovi i lepinje, riža, tjestenina, povrće i grahorice te umaci. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Od mesa, povrća, žitarica, grahorica i mliječnih proizvoda kuhaju se juhe, složenci i musake. Koristi se mnogo mediteranskog začinskog bilja, ali i orijentalnih začina, poput bosiljka, mente, češnjaka, peršina, origana, sjemenki korijandera i sezama, cimeta, kumina i anisa te limunovog soka i maslinovog ulja.  <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Ljudi su na Cipru vrlo gostoljubivi pa su obroci važan dio dana i prigoda za okupljanje čvrsto povezanih velikih obitelji i prijatelja. Obroci započinju obilnim predjelom <emphasis>mezedes</emphasis> tijekom kojeg se na bogatom stolu nađe i više od tridesetak tanjura s različitim delicijama i malim jelima. Uz jelo se pije vino i rakije, primjerice <emphasis>ouzo</emphasis>, rakija s anisom, i omiljeno desertno vino <emphasis>commandaria</emphasis> te primjerice, <emphasis>ayran</emphasis> jogurt razrijeđen vodom s malo soli i sušene mente. Omiljeno je i osvježavajuće alkoholno piće od gorkih naranči, <emphasis>filfar</emphasis>. Ciparska kuhinja poznata je i po vrlo slatkim jelima primjerice  baklavi te ušećerenom voću, orasima i bademima.</para><blockquote>
 <para>Isprepletene kuhinje Mediterana, Bliskog istoka i Male Azije  s vremenom su se maštovito stopile u izvornu, raznovrsnu, ukusnu i vrlo zdravu ciparsku kuhinju.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><heading2>
 Nacionalni specijaliteti
</heading2><para><emphasis>Afelia  </emphasis>– prethodno marinirana i prepečena, a potom u crnom vinu pirjana svinjetina; <emphasis>awari </emphasis>– svježi sir jede se s medom ili voćem; <emphasis>chiromer</emphasis>i – salamureno meso; <emphasis>choratiki </emphasis>– salata s ovčjim sirom i maslinama; <emphasis>dolmades </emphasis>– listovi vinove loze punjeni rižom i mljevenim mesom; <emphasis>halloumi </emphasis>– sir od ovce, koze ili krave koji se jede pečen na roštilju; <emphasis>hiromeri </emphasis>– prethodno marinirana u vinu, a potom sušena svinjska šunka; <emphasis>humus </emphasis>– pire od slanutka češnjaka i peršina; <emphasis>kanelonia </emphasis>– kajgana sa sirom; <emphasis>kebab </emphasis>– komadići mesa s roštilja koji se služe s ploškama krastavaca i rajčicom u <emphasis>pitta</emphasis> kruhu; <emphasis>kleftiko </emphasis>– mesno pečenje pečeno s krumpirima u pećnici; <emphasis>kupes </emphasis>– jastučići od tijesta punjeni mljevenom svinjetinom lukom i peršinom; <emphasis>schiftalia </emphasis>– kobasice ili okruglice od mljevenog mesa koje se peku na roštilju; <emphasis>stifado </emphasis>– pirjano meso s lukom, rajčicama, kuminom i cimetom; <emphasis>tachini </emphasis>– umak od sezama, maslinovog ulja, češnjaka; <emphasis>talatouri </emphasis>– umak od jogurta, krastavaca, maslinovog ulja i češnjaka; <emphasis>ttavas </emphasis>– komadići mesa pirjani s povrćem i začinima; <emphasis>trachanas </emphasis>– juha od grubo mljevene pšenice namočena u kiselom mlijeku koja se jede sa sirom.</para>

Cipar

<heading2>
 Geografski položaj
</heading2><para><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Malta je otočka država površine 316 km2, ima oko 400.000 stanovnika, a glavni grad je Valletta. Smještena je u Sredozemnom moru, između obala Italije (Sicilije) i sjeverne Afrike (Tunisa). Ima tipičnu mediteransku klimu, a prevladavaju krš, niska brda i polja.</para><heading2>
 Povijesni razvoj
</heading2><para><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Zahvaljujući geografskom položaju Malta je oduvijek imala veliki strateški značaj pa je često mijenjala gospodare te je bila pod vlašću Kartage, Rima, Bizanta i primjerice Arapa, a 1814. postala je britanska kolonija. 1964. godine stekla je neovisnost, a od 2004. je članica Europske unije. Suvremena Malta ima razvijenu trgovinu, obrtništvo i turizam.</para><heading2>
 Osnovne karakteristike kuhinje
</heading2><para><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Kuhinja Malte razvijala se pod utjecajem zemalja koje su je okruživale ili svojatale kroz povijest, Italije i Tunisa, ali i Turske, Španjolske i primjerice Velike Britanije. Zahvaljujući brojnim utjecajima s istoka i zapada, ali i sposobnosti da se oni iskoriste na nov i originalan način, kuhinja Malte je sebi svojstvena, maštovita i zanimljiva. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Profilirala se kao tipična mediteranska kuhinja, koja obiluje krepkim i raznovrsnim jelima od lokalnih namirnica, uzgojenim na kršu ili ulovljenih u moru. U tradicionalnoj prehrani prevladavaju riba (posebno vrsta skuše lampuki) koja se sprema na brojne načine, peče se, prži, peče na roštilju i kuha te plodovi mora (najčešće hobotnica i sipa) koji se spremaju kao pirjana jela i umaci za tjesteninu. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Maltežani jedu i meso, primjerice junetinu te posebno, meso kunića (<emphasis>fenek</emphasis>). Kuhaju juhe, složence i musake od različitog povrća, rajčica, paprika, luka, graška, luka i mrkve, začinjene maslinovim uljem, limunom, maslinama, kaparama i češnjakom te mediteranskim začinima, lovorom, bosiljkom, mažuranom.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Među vrlo omiljenim jelima su sve vrste tjestenine, posebno makaroni, <emphasis>pizza</emphasis> te različita punjena, slatka i slana tijesta. Otočani su i zaljubljenici u kruh (<emphasis>hobz</emphasis>) koji se kako bi uvijek jeli svjež, kupuje i nekoliko puta dnevno te jedu kao prilog ili malo jelo s nadjevom ili namazom.</para><blockquote>
 <para>Tipična mediteranska kuhinja koja obiluje krepkim i raznovrsnim jelima od lokalnih namirnica, uzgojenim na kršu ili ulovljenih u moru.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><heading2>
 Nacionalni specijaliteti
</heading2><para><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><emphasis>Aljotta</emphasis> – juha od ribe i riže; <emphasis>bigilla</emphasis> - namaz od kuhanog graha;<emphasis> bragioli -</emphasis> juneća rolada s jajima, mljevenim mesom i graškom; <emphasis>brugiel mimli</emphasis> - patlidžan punjen rižom i mljevenim mesom; <emphasis>bzar ahdar mimli</emphasis> – paprike punjene mljevenim mesom i rižom; cassata - biskvit s marcipanom punjen sirom; <emphasis>figolla</emphasis> - blagdanski dizani kolač nadjeven bademima; <emphasis>fenek bit-tevn u bil-inbid</emphasis> – kunić u umaku od vina i češnjaka; <emphasis>froga tat-tarja</emphasis> – omlet s rezancima ili tankim špagetima; <emphasis>gbejniet</emphasis> friski – svježi sir od ovčjeg ili kozjeg mlijeka; <emphasis>helva tat-tork</emphasis> - slatko od šećera i oraha; <emphasis>hobz biz zejt</emphasis> – nadjeven ili punjen kruh začinjen maslinovim uljem; <emphasis>imqarets</emphasis> - rolice od lisnatog tijesta punjene datuljama; <emphasis>kannoli -</emphasis> rolice od tijesta punjene sirom, čokoladom i prženim bademima; <emphasis>kappunata</emphasis> - pirjano povrće; <emphasis>kinnie</emphasis> - bezalkoholno piće od naranči;<emphasis> minestra -</emphasis> gusta juha od povrća; <emphasis>pastizzi</emphasis> - jastučići od lisnatog tijesta s različitim punjenjem, mesom, sirom, povrćem;<emphasis> qara bagli</emphasis> - krem juha od povrća i mladog kukuruza;<emphasis> ravjul - ravioli</emphasis> punjeni svježim sirom; <emphasis>ross il-forn -</emphasis> riža s mljevenim mesom i šafranom zapečena u pećnici; <emphasis>timpana</emphasis> - musaka od makarona i listova tijesta s mljevenim mesom.</para>

Malta

<para>Zemlja nam oduvijek nesebično poklanja svoje blago, pa iz njenih njedara na naše stolove dolazi i ukusno, hranjivo i svestrano gomoljasto povrće. Uz svima nama dobro poznati, omiljeni i nezamjenjivi krumpir, tu su i relativno nepoznati gomolji, batat i čičoka, kojima čim prije dozvolite da zagolicaju vašu kulinarsku maštu i značajno obogate vaš svakodnevni jelovnik.</para><heading2>Od batata se kuha marmelada!</heading2><para>Batat ili slatki krumpir (<emphasis>ipomoea batata</emphasis>) koji je finog slatkastog okusa, može se kuhati u vodi ili na pari, pirjati, peći u tavi, u običnoj ili mikrovalnoj pećnici, na roštilju i pržiti. Osim kao prilog (kuhan i preliven s maslacem!) jede se i kao pikantno povrće, a idealan je i za juhe, salate, složence, musake i salate. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Od njega se spremaju i slatka jela, primjerice marmelade (kuhajte ga sa šećerom, limunovom koricom i štapićem vanilije 20-tak minuta uz stalno miješanje!) i <emphasis>chutney</emphasis> koji paše uz janjetinu i svinjetinu. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Savršen je za pripremu tijesta za okruglice, njoke i slično te čipsa i <emphasis>pomess fritesa</emphasis>. Slaže se s cimetom, kokosom i muškatnim oraščićem te limunom i narančom. Blanširani je pogodan i za zamrzavanje, a njegovi se listovi mogu spremati kao špinat ili blitva. Prilikom kupovine birajte samo čvrste gomolje bez mekih dijelova, koje najviše 2 tjedna čuvajte ne u hladnjaku, već na hladnom, tamnom i suhom mjestu.</para><blockquote>
 <para>Krumpir je apsolutni kralj priloga, ali i savršena osnova za brojna krepka i slatka jela.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><heading2>Čičoka se jede i sirova i neoguljena!</heading2><para>Kuhana čičoka (<emphasis>helianthus tuberosus</emphasis>) ima slatkasto-orašast okus, dok sirova podsjeća na artičoku. Jede se i sprema oguljena ili neoguljena, sirova te kuhana, marinirana, pečena, pržena i pirjana. Pogodna je za salate, piree, musake, složence, juhe i variva, te je ukusna pirjana na luku, u musaki s jajima, sirom i špekom, a paše i s kiselim zeljem. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Sirova se može jesti sama, narezana na ploške u sendvičima, naribana ili usitnjena na salatu jer se dobro slaže s lukom, češnjakom, bijelim dijelom poriluka, celerom, mrkvom, krastavcima i krumpirom. Paše i s voćem, kruškama i jabukama te primjerice orasima (spremite salatu od naribane čičoke i kruške, s preljevom od kiselog vrhnja, soka od limuna i nasjeckanih oraha!). Idealna je i kao čips te sušena. Čuvajte je u hladnjaku i koristite otprilike 2 tjedna.  </para><heading2>Krumpir je kralj priloga!</heading2><para>Krumpir ima fini, relativno neutralan okus pa se slaže s gotovo svim namirnicama. Apsolutni kralj priloga, ali i savršena osnova za brojna krepka i slatka jela. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Može se kuhati, pirjati, peći u klasičnoj i mikrovalnoj pećnici i na roštilju te pržiti. Idealan je za knedle, okruglice, njoke, krokete, popečke i slično, ali i za složence, gratine, salate, juhe, variva, te naravno čips i <emphasis>pommes frites</emphasis>.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Slaže se i s brojnim začinima, primjerice kuminom, mažuranom, ružmarinom, timijanom, lovorom te klinčićem, cimetom i anisom. Peku li se, najhrskaviji će biti oni koji su prethodno do otprilike 2/3 kuhani u ljusci, a zatim oguljeni i narezani na ploške debljine 2 do 3 mm i pečeni na tavi, te tek potom začinjeni. Važno je znati da ovisno o udjelu škroba postoje različite sorte, od onih brašnastih do tvrdih, koji se lakše i teže raskuhavaju, pa svako jelo traži svoj krumpir.</para><blockquote>
 <para>Batat ili slatki krumpir savršen je za pripremu tijesta za okruglice, njoke i slično te čipsa i </para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote>

Plodovi zemlje

<para>Kozmetički preparati s kokosom česti su stanovnici naših kupaonica.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Iako ih uglavnom odabiremo zbog neodoljivog mirisa koji nas podsjeća na ljeto, pješčane plaže i toplo more, oni imaju i zavidno učinkovita kozmetička svojstva.</para><para>Kako se u kokosovom ulju, posebno onom najkvalitetnijem, organskom, skrivaju vrijedni sastojci, svatko tko želi učiniti nešto više za njegu svoje kože i kose mora odmah iskušati njegove blagodati. Kokosovo ulje prepuno je učinkovitih sastojaka, posebno vrijednih masnih kiselina, zatim vitamina E, kalcija, kalija, natrija, bakra, željeza i fosfora.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Ono stoga njeguje i kosu i kožu, hrani, vlaži, regenerira i štiti te je čini zdravom, čvrstom, mekom, sjajnom i glatkom. Djeluje i protiv bakterija, virusa i gljivica, pa pomaže kod akni, peruti i blažih oblika ekcema i dermatitisa.</para><blockquote>
 <para>Kokosovo ulje prepuno je vrijednih sastojaka te se organsko kokosovo ulje može koristiti i kao hidratantna ili noćna krema.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Ima i <emphasis>anti-aging</emphasis> učinak pa vitalizira kožu, sprječava i ublažava bore, ispadanje, sjedenje i pucanje kose. Posebno je učinkovito u borbi protiv suhe i perutanju sklone kože i rascvjetalih vrhova, a kako štiti, umiruje i potiče obnavljanje kože, djeluje i kao prirodna zaštita i njega nakon izlaganja suncu.</para><para>K tome, potiče i njeno ozdravljenje i zacjeljivanje pa se koristi nakon depiliranja i brijanja. Stoga se organsko kokosovo ulje može koristiti kao hidratantna ili noćna krema, za odstranjivanje <emphasis>make-upa</emphasis>, za njegu ispucanih ruku i usana, za zaštitu od sunca i hladnoće, kao regenerator, protiv celulita, za masažu tijela...</para><para>Naravno, na radost ljubitelja <emphasis>home-made</emphasis> kozmetike, ono se može kombinirati i s drugim sastojcima te tako pretvoriti u vrlo učinkovite pakunge i <emphasis>peelinge</emphasis>.   </para><heading2>Pakunzi za kosu</heading2><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Za mekoću i sjaj kose u opranu i ručnikom posušenu kosu umasirajte, ovisno o dužini, od 4 čajne žličice do šaku kokosova ulja, pustite da djeluje 20 minuta te zatim kosu bez šamponiranja dobro isperite.  </para>
 </listitem>
</itemizedlist><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Za sjaj i lako raščešljavanje kose izmiješajte pire od mesa 2 manga, 2 žumanjka, 4 čajne žličice kokosova ulja i sok od 1 limuna. Pakung nanesite na opranu i ručnikom osušenu kosu i pustite da djeluje 20 minuta, a potom kosu bez ponovnog pranja šamponom dobro isperite.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></para>
 </listitem>
</itemizedlist><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Protiv suhe, ispucale kose, ali i za sjaj i lako raščešljavanje izmiješajte ½ šalice slatkog vrhnja, 50 ml kokosovog ulja i ½ soka od limuna. Pakung nanesite na opranu i ručnikom osušenu kosu i pustite da djeluje 20 minuta, a potom kosu bez ponovnog pranja šamponom dobro isperite.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Protiv cvjetanja i suhih vrhova u vrhove kose svakodnevno, vrlo šparno, umasirajte nekoliko kapi kokosovog ulja.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Protiv prhuti u kožu glave svakodnevno (rezultati su vidljivi vrlo brzo) umasirajte kokosovo ulje, stavite kapu za tuširanje te pustite da djeluje 2 sata ili još bolje preko noći.  </para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Pilinzi za tijelo</heading2><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Izmiješajte 2 jušne žlice sitnijeg smeđeg šećera te po 1 jušnu žlicu kokosova ulja i kokosovog mlijeka (može i kravlje). <emphasis>Peeling</emphasis> uz masiranje kružnim pokretima nanesite na vlažnu kožu, pustite da kratko djeluje te potom dobro isperite. </para>
 </listitem>
</itemizedlist><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Izmiješajte 5 jušnih žlica naribanog kokosovog brašna, 2 jušne žlice mljevenih badema, 1 žumanjak i 1/8 l vrhnja. <emphasis>Peeling</emphasis> uz masiranje kružnim pokretima nanesite na vlažnu kožu, pustite da kratko djeluje te potom dobro isperite.</para>
 </listitem>
</itemizedlist><heading2>Kokosovo ulje za ljepotu iznutra</heading2><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Za njegu i vlaženje kože i kose, iznutra, posebno ako je vrlo suha, svakodnevno uzmite 4 čajne žličice organskog kokosovog ulja (ulje možete preliti preko salate ili umiješati u jela i napitke).</para>
 </listitem>
</itemizedlist><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Za čišćenje organizma, energiju, a posebno zdravlje i ljepotu kože i kose, u trajanju od jednog do šest dana, sedam puta dnevno uzmite 1 do 2 čajne žličice organskog kokosovog ulja.  </para>
 </listitem>
</itemizedlist>

Ljepota u kokosovom ulju

<para>Jeste li znali da dok mijesite tijesto s kvascem za svoj omiljeni kruh ili kolač ne činite mnogo samo za svoje nepce, već i za ljepotu svojih ruku (posebno ako su suhe i ispucale). Naime, kvasac je prepun sastojaka koji gode zdravlju i ljepoti kože, kose i noktiju, pa se od antičkih vremena koristi i za brojne i učinkovite kozmetičke pripravke.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Pekarski, a posebno pivski kvasac obiluju vitaminima B-grupe, primjerice B1, B2, B6 i B12 te mineralima i elementima u tragovima među kojima su kalij, kalcij, magnezij, natrij, krom, željezo, bakar, mangan, cink i fosfor, kao i vrijednim aminokiselinama.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Kvasac je stoga pravi prirodni rezervoar zdravlja, mladosti i ljepote kože, kose i noktiju. On između ostalog regenerira, jača, vlaži i čisti kožu, potiče njenu prokrvljenost i izmjenu tvari pa je primjerice štiti od djelovanja slobodnih radikala. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Stoga, iako odgovara svim tipovima, posebno je primjeren masnoj, mladenačkoj te zreloj, suhoj i beživotnoj koži, pa je tako idealan za njegu mama i kćeri. Kvasac ima podjednako djelotvoran utjecaj i na kosu, pa sprječava njeno ispadanje, ali i nokte koje hrani, jača i štiti od pucanja.</para><blockquote>
 <para>Kvasac se od antičkih vremena koristi i za brojne i učinkovite kozmetičke pripravke.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><heading2>Kvasac za ljepotu kože i kose</heading2><heading3>Maska za čišćenje masne kože</heading3><para>Izmiješajte 1 jušnu žlicu suhog pivskog kvasca s nekoliko žlica jogurta. Nanesite na lice i vrat, pustite da djeluje 15-ak minuta i isperite naizmjenično hladnom i toplom vodom.</para><heading3>Maska protiv mladenačkih prištića</heading3><para>Izmiješajte 1 kocku svježeg kvasca, oko 3 žlice mlijeka i 1 čajnu žličicu soka od limuna. Dva puta tjedno nanesite na lice i vrat, držite 15-ak minuta, a potom isperite mlakom vodom.</para><heading3>Maska za suhu i zrelu kožu</heading3><para>Izmiješajte 1 jušnu žlicu suhog pivskog kvasca, žumanjak te po 3 jušne žlice slatkog vrhnja i mljevenih pšeničnih klica. Pustite da djeluje 20 minuta pa isperite vodom ili mlakim punomasnim mlijekom. Maska je idealna i za opuštanje stresom pogođene kože.</para><heading3>Maska za njegu kože lica</heading3><para>Izmiješajte 1 kocku svježeg kvasca s malo tekućeg meda, a ako imate izrazito suhu kožu, s malo hladno prešanog maslinovog ulja. Pustite da djeluje 20 minuta i isperite mlakom vodom.</para><heading3><emphasis>Peeling</emphasis> od kvasca za lice</heading3><para>Izmiješajte pola kocke svježeg kvasca s malo mlijeka, dodajte 1 jušnu žlicu drobljenih sjemenki lana. Nanesite na lice i kad se potpuno osuši masku odstranite mlakom vodom uz nježno trljanje vršcima prstiju.</para><heading3><emphasis>Anti-aging</emphasis> maska za lice</heading3><para>Izmiješajte 2 jušne žlice svježeg kvasca i 1 jušnu žlicu vode. Nanesite na lice i vrat, pustite da djeluje te kad se posuši isperite naizmjenično toplom i hladnom vodom. Ako ste u 20-im godinama masku koristite 1 puta mjesečno, 30-im 2 puta mjesečno, 40-im 1 puta tjedno, 50-im 2 puta tjedno te 60-im i više 3 puta tjedno.</para><heading3><emphasis>Lifting</emphasis> maska za lice</heading3><para>Izmiješajte 2 kocke svježeg kvasca, 125 ml toplog mlijeka i 1 čajnu žličicu šećera. Nanesite na lice, vrat i dekolte, pustite da djeluje dok se ne posuši, a zatim isperite mlakom vodom.</para><heading3>Maska za ruke</heading3><para>Izmiješajte 1 jušnu žlicu svježeg kvasca s 1 šalicom toplog mlijeka. Mješavinom 15-ak minuta masirajte ruke, a zatim ih isperite toplom vodom. Maska je idealna za zimsko doba godine.</para><heading3>Maska protiv ispadanja kose</heading3><para>U 1 šalici vode otopite 4 jušne žlice suhog kvasca. Nanesite na kožu glave, masirajte 10-ak minuta i isperite.</para><heading3><emphasis>Peeling</emphasis> za tijelo</heading3><para>Izmiješajte po 2 jušne žlice suhog pivskog kvasca i zobenih pahuljica, po 1 jušnu žlicu tekućeg meda i mljevenih badema, s malo mlijeka i soka od limuna u pastu. Kružnim pokretima nanesite na vlažnu kožu i masirajte. Pustite da kratko djeluje, a potom isperite mlakom vodom.</para><heading3><emphasis>Anti-aging</emphasis> kupka</heading3><para>U vodu za kupku umiješajte 5 jušnih žlica suhog pivskog kvasca i pustite da djeluje 15-ak minuta, a potom tijelo isperite toplom vodom.</para>

Kvasac za ljepotu

<para>Tradicija spremanja kolača od dizanog tijesta duboko je ukorijenjena i u našem podneblju. Stoga i naše kuhinje, posebno za blagdane, mirišu po našim omiljenim orehnjačama, makovnjačama, gužvarama, zlevkama, krafnama, kuglofima i fritulama, tradicijskim kolačima koje su desetljećima, po uzoru na svoje pretke, spremale i naše prabake i bake.</para><para>Prvo kvasno tijesto zamijesili su Egipćani. Naravno, najvažniji sastojak za slasne dizane kolače, kvasac, otkriven je još u pradavna vremena, oko 5000 g. pr. Kr. Prvi koji su primijetili da čarobne gljivice dižu tijesto i čine ga mekšim bili su Egipćani, koji su njegove blagodati koristili u pripremi kruha i ostalih proizvoda od žitarica. Od tog su se razdoblja od krušnog tijesta s kvascem počeli peći i prvi kolači koji su se zaslađivali medom, koji su u 12. te posebno u 13. stoljeću postali medenjaci kakve otprilike poznajemo i danas. <pio:linebreak/><pio:linebreak/>U 13. stoljeću su od tijesta s kvascem nastale i prve krafne, a u 17. stoljeću je u Njemačkoj svjetlo dana ugledao još jedan tradicijski kolač od dizanog tijesta, omiljeni<emphasis> gugelhupf</emphasis> (<emphasis>gugel</emphasis>-lopta, <emphasis>hupf</emphasis>-kvasac), kuglof.<pio:linebreak/><pio:linebreak/> U 18. stoljeću  Bečani su krafne koje su postale tradicionalnom pokladnom slasticom počeli nadijevati marmeladom, što je s posebnim veseljem prihvaćeno i u renesansnoj Veneciji. U 18. stoljeću je do tada rijedak i vrlo skup šećer postao mnogo dostupniji te je baš kao i finije mljeveno brašno, počeo bivati uobičajenim sastojkom dizanih i ostalih kolača.<pio:linebreak/></para><blockquote><pio:presentation><alignment horizontal="right"/></pio:presentation><para>Bečani su u 18. stoljeću počeli krafne nadijevati marmeladom.</para></blockquote><para>Zavirimo li u našu etnografsku povijest u minulim stoljećima u ruralnim područjima pekle su se najčešće dvije vrste vrlo jednostavnih kolača, tanka i visoka gibanica (u Zagorju i okolici Zagreba su zvale prosta i debela). <pio:linebreak/><pio:linebreak/>Tanka se pekla od jednostavnog tijesta za savijače, a visoka, nadjevena orasima, makom ili sirom, od tijesta s kvascem od najčešće kukuruznog brašna. Dizana gibanica bila je i jedno od tri obavezna jela na karminama (po vjerovanju nakon pogreba trebalo je 3 puta moliti za dušu pokojnika i 3 puta jesti) i jela se nakon juhe s rezancima te pečenja ili graha s kiselim zeljem.<pio:linebreak/><pio:linebreak/> Vrlo raširen dizani kolač bila je i zlevka (spremala se od brašna, uglavnom kukuruznog, mlijeka, vrhnja i šećera) koja se ovisno o podneblju zvala i zlijevanka, cicura ili cicvara. Od dizanog tijesta spravljali su se i buhtli (nadijevali su pekmezom) te krafne, koje su se oblikovale čašom ili poklopcem od kantice za mlijeko i pekle u vrućoj masti ili u pećnici. Uz obalu i na otocima od kvasca, brašna, jaja, mlijeka i šećera pekle su se bubice ili pince.<pio:linebreak/><pio:linebreak/>Kvasac se spremao od odstajalog tijesta. U istom su se području od dizanog tijesta s jajima i mlijekom, pekle šećerom posute, te grožđicama ili pinjolima nadjevene fritule, koje su se oblikovale tako da se tijesto stavilo u šaku i stisnulo, a potom se dio koji je izvirio između palca i kažiprsta skinuo žlicom i stavljao u vruće ulje. <pio:presentation><typography drop-cap="false"/></pio:presentation></para><blockquote><attribution/><para>Prvi koji su primijetili da čarobne gljivice dižu tijesto i čine ga mekšim bili su Egipćani.</para></blockquote><para><pio:linebreak/>Nadalje, i u ruralnim i u gradskim sredinama omiljene su bile makovnjače, orehnjače ili gužvare, dizani kolač nadjeven makom i orasima. U Slavoniji, ali i drugdje, od dizanog tijesta s mljevenim svinjskim salom pekli su se salenjaci, punjeni orasima ili pekmezom. <pio:linebreak/><pio:linebreak/>Naravno, u siromašnim ruralnim i gradskim sredinama, dizani su se kolači, posebno oni od finijeg pšeničnog brašna, jeli samo nekoliko puta godišnje, za velike crkvene blagdane i svečanosti poput krstitki i svadbi. K tome, stoljećima se (ponegdje čak sve do polovice 20. stoljeća) za dizane kolače nije koristio kupovni, već domaći kvasac, koji se spravljao od tropa grožđa i mošta, a još češće od odstajalog komada tijesta sačuvanog od prethodno spravljenog krušnog tijesta.<pio:presentation><typography drop-cap="false"/></pio:presentation></para><blockquote><pio:presentation><alignment horizontal="right"/></pio:presentation><para/></blockquote>

Tradicija pripreme dizanog tijesta

<para>Baklava, orasima, bademima ili pistacijama nadjeveni tanki, tanki listovi tijesta izdašno preliveni slatkim sirupom od šećera, meda i začina, koja se pojavljuje u brojnim oblicima i okusima, omiljena je u mnogim dijelovima svijeta. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Obožavaju je na Mediteranu, Bliskom istoku i na Balkanu, pa je sasvim razumljivo da je svojataju mnogi narodi, među kojima su najgorljiviji Grci, Turci, Bosanci, Albanci, Arapi, Armenci, Bugari, Makedonci.</para><heading2>Prvo tanko tijesto zamijesili su Grci</heading2><para>No činjenica je da su kroz vjekove u nastajanju baklave svoje prste imali mnogi narodi, pa su prvi koji su uživali u prabaklavi, krušnom tijestu sa sjeckanim orasima prelivenim medom bili Asirci, dok su prvi revolucionarni korak u njenom nastajanju načinili stari Grci koji su obično tijesto zamijenili mnogo finijim, tanjim, podatnijim i naravno ukusnijim. Nadalje, Armenci su sirupu za baklavu dodali aromatične začine klinčić i cimet koji su bili prihvaćeni i u kuhinjama Balkana, a Arapi vodicu ruže i kardamom. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Na sreću svih obožavatelja baklave, u 15. stoljeću su se pečenja baklave prihvatili i najveći svjetski osvajači Turci, koji su je doveli do savršenstva i pretvorili u vrlo komplicirani desert za koji je osim najfinijih sastojaka trebalo imati talenta i umijeća, pa ga je bilo sve samo ne jednostavno pripremiti. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>U razdoblju Osmanskog carstva već ionako tanko tijesto postalo je toliko tanko da se kroz njega trebalo jasno vidjeti, pa su baklavu mogli ispeći samo istinski majstori svog zanata (<emphasis>baklavaci</emphasis>, slastičari specijalizirani za baklave), koje su si mogli priuštiti samo najbogatiji, sultani, paše i veziri. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>U to je vrijeme po sastojcima skupa i po izradi savršena baklava bila stvar prestiža i dokaz otmjenosti doma, pa su se bogate obitelji takmičile čija će baklava imati više slojeva neobično tankog tijesta. Baklava je bila toliko važna da se prije pečenja nosila gazdi na uvid koji je ispitivao njenu kvalitetu zlatnim novčićem.</para><blockquote>
 <para>Baklava je bila toliko važna da se prije pečenja nosila gazdi na uvid koji je ispitivao njenu kvalitetu zlatnim novčićem.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><heading2>Sulejman Veličanstveni uveo je <emphasis>paradu baklava</emphasis></heading2><para>Odnosno, ako utisnuti zlatnik nije uspio proći kroz slojeve tijesta i dosegnuti dno lima, baklava je bila savršeno spremljena, pa je i novčić završio kao nagrada u džepu slastičara. Naravno, najvještiji majstori koji su bili u stanju tako tanko razvući tijesto da ponekad i 40 listova nije bilo deblje od latice ruže, radili su u dvorskim kuhinjama, pa su baklave koje su se pekle za sultana imale i više od 100 slojeva listova tijesta. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Kao desert dostojan samo nepca najmoćnijih i najbogatijih, baklava se obavezno pekla povodom svih važnih događaja, obiteljskih, vjerskih i državnih. Baklava je bila omiljena i u haremima u kojima se prilikom njena spremanja osim na tankoću tijesta pazilo i na izbor sastojaka i začina s afrodizijačkim učinkom, pa su se za muškarce spremale baklave od pistacija i kardamoma, a za žene od oraha i cimeta, dok su primjerice bademi i klinčići bili primjereni za oba spola.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Za vrijeme svoje slavne vladavine, Sultan Sulejman Veličanstveni (1520-1566), veliki obožavatelj žena i baklave, uveo je posebnu ceremoniju znanu kao parada baklava ili <emphasis>alayiparad</emphasis> u tijeku koje su petnaesti dan svetog mjeseca ramazana, njegovim vojnicima, janjičarima koji su u svečanoj životopisnoj povorci dolazili na dvor, dijeljene baklave (1 veliki lim za svakih 10 vojnika) koje su se posebno za njih pekle u dvorskoj kuhinji. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Zanimljivo je da je u Turskoj baklava kao vrlo otmjen i vrlo skup desert sve do 19. stoljeća bio rezerviran samo za jako bogate, dok su je oni ostali jeli samo u izuzetnim prilikama, pa ne čudi da se izreka<emphasis> - </emphasis>"Nisam dovoljno bogat da jedem baklavu svaki dan"<emphasis> -</emphasis> zadržala sve do danas.</para><blockquote>
 <para>U Osmanskom carstvu baklavu su mogli ispeći samo istinski majstori koje su si mogli priuštiti samo najbogatiji, sultani, paše i veziri. </para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote>

Priča o baklavi

<para>Žene Orijenta odavna su poznate po svojoj raskošnoj i zavodljivoj ljepoti. Nasljednice Kleopatre, kraljice od Sabe, Šeherezde i Hurem i dan danas svoj njegovani izgled duguju božanstvenim mirisima i rafiniranom <emphasis>make-upu</emphasis> te naravno brojnim uljepšavajućim ritualima u <emphasis>hamamu</emphasis>, parnim kupeljima. Na sreću, neki od recepta koji potječu još iz doba harema su toliko jednostavni da se i u vlastitoj kupaonici možemo osjećati kao u turskoj kupelji.  </para><blockquote>
 <para>Po receptima žena Orijenta izmiješajte šećernu pastu ili parfem.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><heading3><emphasis>Peeling</emphasis> za meku i nježnu kožu</heading3><para>Za <emphasis>peeling</emphasis> za tijelo pomiješajte 1 šalicu finog smeđeg šećera, 2 čajne žličice sitne morske soli, 10 jušnih žlica maslinovog ulja i 8 kapi eteričnog ulja ruže ili pak po 5 jušnih žlica rižinog brašna i mljevene kave, te 1 šalicu čvrstog jogurta. Odabrani <emphasis>peeling</emphasis> nanesite na tijelo uz nježnu masažu rukom (ili kao u <emphasis>hamamu</emphasis>, rukavicom sašivenom od sirove svile) te ostavite da djeluje 15 minuta i dobro isperite. Za vrlo nježan <emphasis>peeling</emphasis> primjeren i najosjetljivijoj koži, tijelo najprije natrljajte toplim maslinovim uljem, preko toga toplom vodom, a potom i sokom od limuna. Nakon toga kožu masirajte vršcima prstiju, a potom dobro isperite.</para><heading3>Ulje ricinusa za njegu trepavica i kose</heading3><para>Za njegu i rast trepavica (ali i obrva), opranu četkicu za maskaru natopite u ulju ricinusa, te ga pažljivo da ne uđe u oči jednom dnevno nanesite na trepavice. Za pakung za kosu koji kosi daje sjaj, volumen i mekoću svile u parnoj kupelji zagrijte oko 100 ml ulja ricinusa te polako dio po dio, masirajući nanesite na tjeme, a potom na vrhove ili na cijelu kosu. Potom omotajte kosu ručnikom i pustite da djeluje 2 sata. Zatim kosu dobro operite šamponom (računajte da su potrebna najmanje 4 šamponiranja).</para><heading3><emphasis>Halawa</emphasis> za odstranjivanje dlačica s tijela</heading3><para>Za <emphasis>halawu</emphasis>, šećernu pastu za otklanjanje dlačica s tijela, izmiješajte u jednakom omjeru (šalicu, dvije ovisno o površini depiliranja) šećer, sok od limuna i žličicu sitne morske soli). Pastu zagrijte u parnoj kupelji (pazite da masa ne karamelizira te ako počne previše tamnjeti maknite ili dodajte malo biljnog ulja) te je još podnošljivo toplu u tankom sloju nanesite na dijelove tijela koji želite depilirati. Potom, preko paste stavite traku pamučne tkanine i pustite da se ohladi, a potom stisnite zube te hrabro, brzim i energičnim potezom povucite traku.</para><heading3><emphasis>Kana (henna)</emphasis> za njegu kose i sprječavanje znojenja</heading3><para>Za pakung za kosu koji njeguje i uljepšava kosu pomiješajte 50 g neutralne, bezbojne kane (dobiva se od listića proljetnog mladog grma kod kojeg se još nisu razvili pigmenti crvene boje) i 100 ml destilirane vode (za dugu kosu 100 g kane u 200 ml vode). Mješavinu nanesite na kosu, omotajte je ručnikom ili pamučnim rupcem i pustite da djeluje 30 minuta, a potom je dobro isperite.</para><blockquote>
 <para>Neki recepti su toliko jednostavni da se i u vlastitoj kupaonici možemo osjećati kao u turskoj kupelji.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><para>Za izuzetan sjaj, ako imate tamnu kosu, mješavini dodajte sok od 1 limuna i 1 šalicu jake crne kave, a za plavu, 1 šalicu čaja od kamilice.</para><para>Za prirodni dezodorans u podjednakom omjeru izmiješajte dječji puder i neutralnu, bezbojnu kanu te koristite po potrebi. Za pripravke koristite samo 100% prirodnu kanu kupljenu u bio-dućanu.</para><heading3>Mirisne kupke za njegu, relaksiranje i buđenje libida</heading3><para>Za mirisnu kupku izmiješajte 2 jušne žlice ulja badema, 1 šalicu punomasnog mlijeka, 4 jušne žlice punomasnog vrhnja, po 5 kapi eteričnog ulja kardamoma, <emphasis>ylang-ylanga</emphasis> i ruže te 7 kapi ulja naranče.</para><para>Za poticajnu kupku (najbolje za dvoje) izmiješajte po 2 jušne žlice ulja badema i meda te po 2 kapi ulja ruže i vanilije, 1 kap ulja cimeta i 4 kapi ulja sandalovine.   </para><para>Za parfem koji se u haremima stavljao na odjeću, na dio tkanine oko vrata izmiješajte u jednakim omjerima eterično ulje sandalovine, pačulija, ruže, kardamoma, tamjana i rujevine.</para>

Orijentalna ljepota

<para>Naši omiljeni, hrskavi, mirisni i fini vafli pojavili su se tek u srednjem vijeku. Nastali su u samostanskim kuhinjama, najvjerojatnije u trenutku kada je nekom palo na pamet da tijestu od brašna i vode od kojeg su se spravljale tanke, bezukusne oblatne za hostije za pričešćivanje doda mnogo finije sastojke, jaja, maslac i med, i učini ih poželjnim i za jelo.</para><heading2>Vafli su nastali u Francuskoj i Belgiji</heading2><para>Prema najstarijim zapisima, prvi konzumni vafli nastali su u 9. stoljeću u Belgiji, te Francuskoj u kojoj su primjerice već od 13. stoljeću postojali <emphasis>obloyeurs</emphasis>, slastičari specijalizirani za pečenje vafla koji su svoje proizvode prodavali na ulicama i ispred crkvi u vrijeme velikih blagdana. U 15. stoljeću vafli se peku i u Nizozemskoj te Njemačkoj i Austriji, da bi se u 16. stoljeću još više proširili i postali tipična protestantska slastica koja je omiljena i u Švedskoj i Danskoj. Nadalje, u 18. stoljeću u belgijskom gradu Liegu nastali su vafli s vanilijom koji su uz one iz Bruxellesa četvrtastog oblika s dvadeset udubina, jedni od najpoznatijih u svijetu. Krajem 18. stoljeća Thomas Jefferson, tada ambasador u Francuskoj, po povratku u SAD sa sobom je iz Starog svijeta ponio dvije važne stvari, napravu za izradu tjestenine i pekač za vafle. Pripadnici visokog društva preko noći su poludjeli za novom slasticom, pa su društvena događanja obogaćena balovima i partijima posvećenim vaflima.  </para><blockquote>
 <para>Vafli postaju sve raznolikiji i po obliku i po motivima, pa se peku okrugli, četvrtasti, u obliku srca ili stiliziranog cvijeta.</para>
 <pio:presentation xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed">
 <alignment horizontal="right"/>
 </pio:presentation>
</blockquote><heading2>Vafle su jeli pripadnici svih staleža</heading2><para>U srednjem vijeku i renesansi vafli su se jeli u svim slojevima društva. No, oni za bogate pekli su se od finijeg brašna s podosta jaja, maslaca, šećera i meda, dok su oni za siromašne bili od prostijeg, ječmenog i zobenog brašna te samo posuti šećerom koji je tada bio vrlo skup. Vafli su u početku bili vrlo jednostavni, pa su u Francuskoj ličili na male okrugle lepinje, dok su u nekim dijelovima Njemačke bili tanki i savinuti u male role. Kasnije vafli postaju deblji, kvalitetniji i finiji te se kao primjerice u Belgiji i Nizozemskoj peku samo za velike blagdane, Božić, Novu godinu, pust i vjenčanja. K tome, prvi vafli su bili glatki, no već krajem 13. stoljeća željezni pekači, pa tako i vafli dobivaju specifičan reljefni raster u obliku saća (<emphasis>wafla</emphasis> je stara francuska riječ koja znači pčelinje saće). Potom, ovisno o podneblju, postaju sve raznolikiji i po obliku i po motivima, pa se peku okrugli, četvrtasti, u obliku srca ili stiliziranog cvijeta te s utisnutim biljnim i životinjskim motivima, krajolicima, grbovima, inicijalima i različitim natpisima. </para><heading2>U početku je pečenje vafla bio težak posao</heading2><para>Vafli su se stoljećima pekli ručno, na otvorenoj vatri, uz pomoć pekača s dugom drvenom ručkom, koji su se sastojali od dvije međusobno spojene ploče od teškog lijevanog željeza (stoga su se vafli nazivali i željezni kruh) pa je za pečenje trebalo imati i snage i vremena. K tome, pečenje je zahtijevalo i mnogo vještine i iskustva, jer je pekač najprije trebalo dobro zagrijati i s jedne i s druge strane te dobro namastiti, najčešće maslacem. Nakon toga u kalup je pažljivo trebalo naliti i jednakomjerno rasporediti precizno odmjerenu količinu tijesta, a zatim također odmjereno pritisnuti gornji dio kako tijesto ne bi uslijed pritiska iscurilo iz kalupa. Potom je trebalo točno odrediti vrijeme pečenja, a zatim pažljivo izvaditi pečeni vafl, očistiti ostatke tijesta i krenuti iznova. Ovaj mukotrpan i zahtjevan posao u 19. stoljeću su olakšali mnogo praktičniji okrugli pekači bez drške, a nakon 1920. godine i neusporedivo jednostavniji električni pekači.</para>

Mirisni vafli

<para>U vrijeme adventa i Božića živimo u bajkovitom svijetu tradicionalnih keksa, kolača i kolačića. Naši su pladnjevi prepuni raznovrsnih ukusnih i mirisnih zvjezdica, kuglica, roščića, loptica, mjeseca, prutića, ploškica, puslica i gumbića koje s posebnom radošću spremamo po receptima naših najdražih, mama i baka. Sa sjetom listamo požutjele bilježnice s njihovim receptima i u mislima se vraćamo u djetinjstvo, u tople mirisne kuhinje i nježne zagrljaje.</para><heading2>Božićni kolačići potječu iz 18. stoljeća</heading2><para>Doista, u vrijeme Božića nema obitelji u kojoj ne mirišu neki od tradicionalnih sitnih kolačića kao što su vanilin roščići, poljupci od kokosa, londonski prutići, zvjezdice od cimeta, husarski gumbići, ruske kuglice ili keksi.</para><para>Pečemo ih iz godine u godinu, iz desetljeća u desetljeće po toliko puta prokušanoj i hvaljenoj obiteljskoj recepturi, od najfinijih sastojka, oraha, badema, lješnjaka, kandiranog i sušenog voća, naranči, limuna, smokvi, datulja i grožđica te mirišljavih začina cimeta, vanilije, klinčića i anisa.<pio:linebreak/><pio:linebreak/>Zanimljivo je da većina recepata za naše omiljene božićne kolače, baš kao i božićno drvce, adventski kalendar i vijenac, potječe iz Njemačke i Austrije. Kako je za njihovo spremanje osim biranih sastojaka, neophodno i najfinije bijelo brašno, oni se peku od 18. stoljeća, razdoblja u kojem su se po prvi put pojavili mlinovi za fino mljevenje pšenice.</para><blockquote><pio:presentation><alignment horizontal="right"/></pio:presentation><para>U Zagrebu je u 16. stoljeću najbolje paprenjake pekla i prodavala Magda Paprenjarka.</para></blockquote><heading2>Medenjaci su nekad bili lijek</heading2><para>No, uz kekse i kolačiće od finog, prhkog, miješanog i biskvitnog tijesta, na našim blagdanskim stolovima često su i medenjaci i paprenjaci te slatki kruhovi, stoleni, koji imaju još dulju i zanimljiviju povijest.</para><para>Medenjaci su nastali još u 12. stoljeću u njemačkim i austrijskim samostanskim kuhinjama od brašna, jaja i meda te klinčića, anisa i papra, začina koji su se u to doba koristili u narodnoj medicini, pa su se jeli za ublažavanje različitih zdravstvenih tegoba.</para><para>U 13. stoljeću već su se pekli u brojnim pekarnicama, a kako su se lako oblikovali, u 15. stoljeću su se počeli peći i u obliku Adama, Eve i zmije te su se zajedno s ostalim pretečama kuglica, jabukama i orasima stavljali na božićna drvca. Posebne vrste medenjaka, paprenjaci, bili su omiljeni i kod nas, pa neke obitelji i dan danas ljubomoro čuvaju ne samo recepte već i kalupe za njihovo oblikovanje.</para><heading2>Najbolje paprenjake pekla je <emphasis>Magda Paprenjarka</emphasis></heading2><para>Zanimljivo je da su za razliku od finih kolača koji su se u prošlosti spremali uglavnom u gradovima, paprenjaci za Božić bili obavezni i u selima i u gradovima. Tako je primjerice, ako je vjerovati Augustu Šenoi, u Zagrebu u 16. stoljeću najbolje paprenjake pekla i prodavala Magda Paprenjarka.<pio:linebreak/></para><blockquote><pio:presentation><alignment horizontal="right"/></pio:presentation><para>Medenjaci su nastali još u 12. stoljeću u njemačkim i austrijskim samostanskim kuhinjama. </para></blockquote><para>Naši tradicionalni paprenjaci imali su pravokutni oblik i slatkasto-papreni okus, jer se u tijesto od brašna, šećera, maslaca, meda i jaja, dodavalo i malo mljevenog papra. Bili su ukrašeni različitim biljnim i životinjskim motivima (stiliziranim cvjetovima, listovima, grozdovima, ribama, pticama) koji su se utiskivali pomoću izrezbarenih drvenih kalupa. Motivi, ali i recepti ovisili su o podneblju, pa su se primjerice u okolici Slavonskog Broda unatoč svojem nazivu pekli bez papra.  </para><heading2>Za stolu se tražilo dopuštenje pape</heading2><para>Za Božić su se, posebno u kontinentalnoj Hrvatskoj, spremale i danas pomalo zaboravljene stole, koje su se pojavile još u 14. stoljeću. U početku su stole koje svojim oblikom podsjećaju na zamotano novorođenče, malog Isusa, spremale samo od brašna, kvasca, šećera i vode u skladu s tadašnjim strogim pravilima o postu i izbjegavanju mlijeka i mliječnih proizvoda.</para><para>Zanimljivo je da bi stole možda takve i ostale da čelni ljudi pokrajine <emphasis>Thuringen</emphasis>, biskup i grof, nisu u drugoj polovici 15. stoljeća izmolili od pape dopuštenje da se spremaju ne samo s mlijekom i maslacem, već i ostalim finim sastojcima, sušenim grožđem, datuljama i smokvama, ušećerenom koricom limuna i naranči i rumom te da se nakon pečenja još i obilno uvaljaju u šećer u prahu.  </para>

O božićnim kolačićima

<para>Zahvaljujući kalupima za izrezivanje tijesta, kekse i kolačiće više nego jednostavno možemo pretvoriti u koji god oblik poželimo.</para><blockquote><pio:presentation><alignment horizontal="right"/></pio:presentation><para>Kako bi se tijesto lakše i preciznije izrezalo kalupima, zamotajte ga u foliju i držite oko pola sata u hladnjaku.</para></blockquote><para>Tako za Božić možemo grickati pahuljice, zvončiće, boriće i zvijezde repatice, a za Uskrs uživati u zečićima, ovčicama i cvjetićima. Djecu možemo obradovati i djedicama, vlakićima, autićima, snjegovićima, konjićima, sobovima, a prijateljicu malim jestivim štiklama, torbicama ili haljinama. Na našu radost, klasične i <emphasis>web</emphasis>-trgovine prepune su kalupa različitih veličina, oblika i motiva, koji se prodaju kako pojedinačno tako i u prigodnim setovima.</para><heading2>Najbrojniji i najraznolikiji su kalupi od bijelog lima</heading2><para>Kalupi za izrezivanje keksa i kolačića uglavnom se izrađuju od metala, najčešće od bijelog lima i plemenitog čelika, ali i bakra te plastičnih materijala. Kalupi od bijelog lima su najbrojniji, najraznolikiji i po cijeni vrlo prihvatljivi te se u predblagdansko vrijeme osim u specijaliziranim trgovinama mogu kupiti gotovo na svakom uglu. Dobro i precizno režu, no relativno lako gube svoj oblik, posebno ako se godinama koriste te jednako tako lako zahrđaju (spremajte ih samo kada su potpuno čisti i potpuno suhi). Jednako tako nakon upotrebe s kalupa pažljivo odstranite sve pa i najmanje ostatke tijesta, operite ih deterdžentom, dobro isplahnite vodom i temeljito posušite kuhinjskom krpom.</para><blockquote><pio:presentation><alignment horizontal="right"/></pio:presentation><para>Kalup možete načiniti i sami tako da na deblji karton nacrtate željeni motiv, izrežite ga i postavite na tijesto.</para></blockquote><para>Kalupi od plemenitog čelika vrlo su čvrsti, ostavljaju glatke i precizne rubove, pa se mogu koristiti i za izrezivanja oblika sa sitnijim detaljima poput primjerice pahuljica. Iako su osjetno skuplji od kalupa od bijelog lima, otporni su na djelovanje vlage i vrlo su trajni. No, s obzirom na motive njihova ponuda nije ni približno bogata kao onih od bijelog lima. U trgovinama ne tako česti, nostalgični kalupi od bakra su posebno precizni i vrlo trajni, a stoga i skupi. Mogu se koristiti generacijama, pa ih vlasnici ljubomorno čuvaju, a zbog svoje posebne ljepote na cijeni su i kod kolekcionara. No, kako se s njih, posebno ako služe za izrezivanje ili utiskivanje složenijih motiva, teže uklanja tijesto, teže se održavaju. Nadalje, kalupi od plastičnih materijala mnogo su jeftiniji, ali i mnogo manje kvalitetni od metalnih kalupa. Lako se savijaju i lome, te ne režu precizno pa nisu pogodni za složenije i manje, već samo jednostavnije i veće oblike.</para><heading2>Mali trikovi i savjeti</heading2><itemizedlist><listitem><para>Kako bi se tijesto lakše i preciznije izrezivalo kalupima, prije nego počnete vaditi kolačiće i kekse, zamotajte ga u foliju i držite oko pola sata u hladnjaku, a potom ga izvaljajte da bude savršeno glatko (u tu svrhu tijesto možete izvaljati između dva lista prozirne kuhinjske folije ili papira za pečenje.</para></listitem><listitem><para>Kako se tijesto ne bi lijepilo za kalup, prije izrezivanja svakog pojedinačnog kolačića ili keksa kalup uronite u brašno ili šećer u prahu.</para></listitem><listitem><para>Ako se unatoč brašnu na kalupima nakupilo tijesta, tijekom izrade ih nemojte prati, posebno ako izrezujete složenije motive, već ih samo dobro obrišite kuhinjskim papirom jer i najmanji ostatak vode može onemogućiti izrezivanje pravilnih i jasnih  rubova.</para></listitem><listitem><para>Da bi iskrojeni keksi i kolačići i za vrijeme pečenja ostali u savršenoj formi, neposredno prije pečenja ih zajedno s limom stavite 5 minuta u zamrzivač.</para></listitem><listitem><para>Pripazite na čistoću kalupa te ih nakon upotrebe temeljito operite toplom vodom i deterdžentom (tijesto s rubova očistite uz pomoć male četkice), a potom isperite i dobro posušite kuhinjskom krpom.</para></listitem><listitem><para>Kalupe možete koristiti i za rezanje kruha bez korice, a one od bijelog lima i za ukrašavanje adventskog vijenca, svečanog stola te božićnog drvca ili uskršnjih grančica.</para></listitem><listitem><para>Umjesto kupovnim kalupima, kolače i kekse u obliku kruga, polumjeseca ili listova možete izrezati i staklenim čašama.</para></listitem><listitem><para>Kalup možete načiniti i sami tako da na deblji karton nacrtate željeni motiv, izrežete ga i postavite na tijesto te ga iskrojite oštrim nožem.</para></listitem><listitem><para>Ako je keks ili kolač veći, kroj od papira može poslužiti kao podloga koja će spriječiti da se nakon pečenja ne polomi.</para></listitem></itemizedlist>