Malta

Geografski položaj

Malta je otočka država površine 316 km2, ima oko 400.000 stanovnika, a glavni grad je Valletta. Smještena je u Sredozemnom moru, između obala Italije (Sicilije) i sjeverne Afrike (Tunisa). Ima tipičnu mediteransku klimu, a prevladavaju krš, niska brda i polja.

Povijesni razvoj

Zahvaljujući geografskom položaju Malta je oduvijek imala veliki strateški značaj pa je često mijenjala gospodare te je bila pod vlašću Kartage, Rima, Bizanta i primjerice Arapa, a 1814. postala je britanska kolonija. 1964. godine stekla je neovisnost, a od 2004. je članica Europske unije. Suvremena Malta ima razvijenu trgovinu, obrtništvo i turizam.

Osnovne karakteristike kuhinje

Kuhinja Malte razvijala se pod utjecajem zemalja koje su je okruživale ili svojatale kroz povijest, Italije i Tunisa, ali i Turske, Španjolske i primjerice Velike Britanije. Zahvaljujući brojnim utjecajima s istoka i zapada, ali i sposobnosti da se oni iskoriste na nov i originalan način, kuhinja Malte je sebi svojstvena, maštovita i zanimljiva.

Profilirala se kao tipična mediteranska kuhinja, koja obiluje krepkim i raznovrsnim jelima od lokalnih namirnica, uzgojenim na kršu ili ulovljenih u moru. U tradicionalnoj prehrani prevladavaju riba (posebno vrsta skuše lampuki) koja se sprema na brojne načine, peče se, prži, peče na roštilju i kuha te plodovi mora (najčešće hobotnica i sipa) koji se spremaju kao pirjana jela i umaci za tjesteninu.


Maltežani jedu i meso, primjerice junetinu te posebno, meso kunića (fenek). Kuhaju juhe, složence i musake od različitog povrća, rajčica, paprika, luka, graška, luka i mrkve, začinjene maslinovim uljem, limunom, maslinama, kaparama i češnjakom te mediteranskim začinima, lovorom, bosiljkom, mažuranom.

Među vrlo omiljenim jelima su sve vrste tjestenine, posebno makaroni, pizza te različita punjena, slatka i slana tijesta. Otočani su i zaljubljenici u kruh (hobz) koji se kako bi uvijek jeli svjež, kupuje i nekoliko puta dnevno te jedu kao prilog ili malo jelo s nadjevom ili namazom.

Tipična mediteranska kuhinja koja obiluje krepkim i raznovrsnim jelima od lokalnih namirnica, uzgojenim na kršu ili ulovljenih u moru.

Nacionalni specijaliteti

Aljotta – juha od ribe i riže; bigilla - namaz od kuhanog graha; bragioli - juneća rolada s jajima, mljevenim mesom i graškom; brugiel mimli - patlidžan punjen rižom i mljevenim mesom; bzar ahdar mimli – paprike punjene mljevenim mesom i rižom; cassata - biskvit s marcipanom punjen sirom; figolla - blagdanski dizani kolač nadjeven bademima; fenek bit-tevn u bil-inbid – kunić u umaku od vina i češnjaka; froga tat-tarja – omlet s rezancima ili tankim špagetima; gbejniet friski – svježi sir od ovčjeg ili kozjeg mlijeka; helva tat-tork - slatko od šećera i oraha; hobz biz zejt – nadjeven ili punjen kruh začinjen maslinovim uljem; imqarets - rolice od lisnatog tijesta punjene datuljama; kannoli - rolice od tijesta punjene sirom, čokoladom i prženim bademima; kappunata - pirjano povrće; kinnie - bezalkoholno piće od naranči; minestra - gusta juha od povrća; pastizzi - jastučići od lisnatog tijesta s različitim punjenjem, mesom, sirom, povrćem; qara bagli - krem juha od povrća i mladog kukuruza; ravjul - ravioli punjeni svježim sirom; ross il-forn - riža s mljevenim mesom i šafranom zapečena u pećnici; timpana - musaka od makarona i listova tijesta s mljevenim mesom.