Cvijeće je preporučljivo postupno i u malim količinama unositi u svakodnevnu prehranu zbog mogućih alergijskih reakcija. Jedite samo one vrste za koje ste u potpunosti sigurni da su jestive jer su neke vrste cvijeća otrovne.
Jedete li cvijeće? Većina če ljudi na ovo pitanje raširiti oči u čudu. Većina nas jede cvijeće gotovo svakodnevno, a da toga nismo svjesni. Brokula, cvjetača i artičoke pupoljci su cvijeća. Kapare su pupoljci mediteranske biljke Capparis spinosa L. i upotrebljavaju se u Europi više od 2 000 godina. Šafran nije ništa drugo do osušen prašnik cvijeta šafrana (Crocus sativus).
Malo se zna da je većina cvijeća jestiva i prisutna u kulinarstvu od pamtivijeka. Rimljani su izuzetno cijenili ljubičice i ruže. U orijentalnim kuhinjama ruže su se našle u mnogim jelima. Mljevene suhe ruže sastojak su raznih začina, ružina vodica upotrebljava se u slasticama dok se ružinim laticama posipaju mesna jela. U Grčkoj i Kini se od davnina konzumira krizantema. U Engleskoj u viktorijansko doba, uz drugo jestivo cvijeće, ružine su se latice često dodavale raznim jelima, a kandirani cvjetovi ruža služili su kao ukras. Latice svih vrsta ruža su jestive. Ipak prije jela valja im ukloniti gorki bijeli dio pri dnu latice.
Cijeli Mediteran uživa u cvjetovima tikvica u njihovoj sezoni. U Italiji i Francuskoj pune ih raznim vrstama sireva, umaču u tijesto i prže. U Meksiku su čest nadjev quesadilla ili se od njih priprema krem juha. Cvjetovi tikvice su vrlo delikatni no ponekad znaju biti i gorki. Da biste to izbjegli, uklonite im prašnike i tučak prije upotrebe.
Kandirano cvijeće jednostavan je i vrlo lijep način ukrašavanja kolača. Istucite lagano bjelanjak te ga malim kistom nanesite u tankom sloju na svaki cvijet i posipajte vrlo sitnim šećerom. Lagano protresite kako biste uklonili višak. Ostavite da se suši na zraku nekoliko sati.
Ako do sada niste koristili cvijeće u svojoj prehrani, nije na odmet znati neka pravila kojih se treba pridržavati. Cvijeće je preporučljivo postupno i u malim količinama unositi u svakodnevnu prehranu zbog mogućih alergijskih reakcija. Jedite samo one vrste za koje ste u potpunosti sigurni da su jestive jer su neke vrste cvijeća otrovne. Ako niste sigurni, konzultirajte stručnjaka ili pak dobru knjigu iz tog područja. U restoranima, oprez! Mnogi kuhari vole ukrasiti jelo cvijećem, ali to ne znači da je ono jestivo. Nikako nemojte jesti cvijeće iz cvjećarnice ili rasadnika jer je gotovo sigurno bilo tretirano pesticidima. Također nemojte jesti cvijeće ubrano pokraj ceste opet zbog mogućnosti da je bilo tretirano pesticidima, ali i zbog zagađenja. Bilo bi najbolje kad biste jestivo cvijeće uzgajali sami.
Cvijeće je najbolje brati ujutro, ali tek kad rosa ispari. Prije konzumacije svaki cvijet treba lagano protresti kako bi mogući insekti izašli, zatim pažljivo oprati pod laganim mlazom hladne vode i nježno tapkajući osušiti. Također treba ukloniti prašnike i tučak. Kako biste bili sigurni koji se dijelovi cvijeta jedu, informirajte se prije nego krenete u kuharsku avanturu. U većini slučajeva radi se samo o laticama. Mjere su opreza važne i treba ih se pridržavati, ali neka vas ne odvrate od uživanja u mirisima, neobičnim okusima i živim bojama cvijeća na vašem tanjuru. Popis jestivog cvijeća je dug. Evo još nekoliko primjera: cvijet banane, karanfil, kamilica, cvijet naranče i limuna, maslačak, bazga, hibiskus, jasmin, lavanda, dragoljub, tulipan i drugo.
38Komentara