Breskva

Opis i podrijetlo

Uzgoj breskvi počeo je prije 4000 godina u Kini, gdje se naziv "breskva" odnosio na mladenku. Breskve su također bile simbol besmrtnosti i dugog života.

Grčka i Perzija počele su s uzgojem bresaka 300 godina prije Krista, dok su Rimljani prenijeli njezin uzgoj na cijelu Europu. Smatra se da su je Španjolci prenijeli u Novi svijet, gdje je sredinom 18. st. već postala autohtonom vrstom.

Breskva je sočan plod drveta Prunus persica. Okruglog je oblika, crvenkasto-žute boje, površine prekrivene dlačicama i svojstvene arome. Uzgojem se postiglo da danas imamo mnogo raznih sorti breskvi koje se uglavnom dijele na: kalanke (s lako odvojivom košticom), durancije (s teško odvojivom košticom) i nektarine (breskve s vanjskom površinom bez dlačica). Vrijeme dozrijevanja ovog voća kreće se od proljeća do kraja ljeta.

Energetska i nutritivna vrijednost

Ovo sočno voće niske je energetske vrijednosti od samo 40-tak kcal na 100 g. Sadrži 87% vode, 11 % ugljikohidrata i vrlo male količine bjelančevina i masti.

Od vitamina sadrži najviše beta-karotena i vitamina C. Beta-karoten, crveno-narančasti pigment koji se nalazi u voću i povrću, poznat je još i kao provitamin A (važan je kao prekursor vitamina A). Beta-karoten ima dvije uloge u organizmu: u slučaju potrebe prelazi u vitamin A (retinol), a ukoliko ga u organizmu ima dovoljno, djeluje kao antioksidans. Prehrana bogata voćem i povrćem opskrbljuje organizam s oko 5-6 mg beta-karotena.

Od minerala u breskvi ima najviše kalija, fosfora, magnezija i kalcija. Među rijetkim je voćem koje sadrži selen.

Za razliku od breskve, njezina sorta nektarina ima manje vitamina C, ali više beta-karotena i veću kalorijsku vrijednost.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).

Ljekovitost

Uzgoj breskvi počeo je prije 4000 godina u Kini, gdje se naziv "breskva" odnosio na mladenku. Breskve su također bile simbol besmrtnosti i dugog života.

Breskve i nektarine vrlo su osvježavajuće voće jer sadrže 87–90% tekućine. Upravo zbog toga ih ubrajamo u niskokalorično voće – idealno za dijetu. Imaju diuretski učinak, pročišćavaju organizam, potiču i olakšavaju probavu.

Ujedno sadrže i antioksidanse, kojima pripadaju beta-karoten, vitamini C i E, ostali karotenoidi i mnoge druge fitokemikalije, koji pomažu u onesposobljavanju slobodnih radikala (nestabilnih molekula kao nusproizvoda stanične oksidacije).

Slobodni radikali mogu oštetiti staničnu strukturu, što vodi do kroničnih oboljenja i ubrzavanja procesa starenja.

Kupovanje i čuvanje

Breskve zriju i nakon što se uberu, ali zato u njihovu soku zrenjem neće porasti količina šećera.

Kako bi vam ranije ubrani plodovi dozreli kod kuće, stavite ih u papirnate vrećice, čime ćete održati odgovarajuću količinu vlage. Takve breskve možete čuvati u hladnjaku 1–2 tjedna.

Ukoliko kupujete zrele breskve kako biste ih odmah upotrijebili, tražite malo mekanije plodove, lijepe zlatno-žute boje. Općenito, breskve čije je meso žute boje punije su arome, dok su one bijele boje slađe. Zrele breskve brzo se kvare pa ih čuvajte u hladnjaku i potrošite u roku od dva dana.

Prije posluživanja ipak ih držite neko vrijeme na sobnoj temperaturi.

Priprema jela s breskvama

Od minerala u breskvi ima najviše kalija, fosfora, magnezija i kalcija. Među rijetkim je voćem koje sadrži selen.

Premda se breskve smatraju plemenitim stolnim voćem, koje najbolje prija u svježem obliku, one se mogu kuhati, konzervirati, sušiti, pariti ili peći.

Svježa, kuhana ili pečena breskva može se koristiti u povrtnim i voćnim salatama te kao izvrstan dodatak šunki i patki. U nekim svjetskim kuhinjama može zamijeniti mango, osobito u jelima od rakova.

Kuhanjem može se transformirati u izvrstan kompot, džem, žele, umak ili liker.

Kad su slastice u pitanju, svježa breskva, kompot ili džem od bresaka koriste se za nadijevanje i ukrašavanje kolača i sladoleda. U kombinaciji s alkoholom mogu se flambirati ili biti dio koktela i bola.