Mlijeko- koje, kada ikoliko ?!

"Mlijeko je najsavršenija prirodna hrana"
                          Hipokrat, 400 god. pr. n. e.

Mlijeko se ističe kao jedna od najvažnijih i najpotpunijih namirnica u dječjoj prehrani, no ono o čemu treba voditi računa jest KOJE mlijeko, KADA i KOLIKO!
Najčešća su pitanja roditelja kada, kako i čime započeti dohranu dojenčeta, a time i kada, kako i koji oblik mlijeka uvesti u djetetovu prehranu.

Od samog rođenja, nutritivne potrebe zdravog dojenčeta, do približno 6. mjeseca života, u potpunosti zadovoljava majčino mlijeko, a ako ono nije dostupno, tu ulogu preuzima dojenački pripravak (adaptirano kravlje mlijeko) koje stalnim unapređenjem svog sastava pokušava što vjernije oponašati sastav majčinog mlijeka uvijek ostaje, ukoliko je to moguće, prvi i najbolji izbor.

Ulaskom u 6. mjesec, odnosno u 26. tjedan djetetova života započinje se s dohranom (nikako se ne bi smjelo započeti prije 17. tjedana, a ni nakon 26. tjedna djetetova života), no bitno je napomenuti da je majčino mlijeko i dalje glavni izvor potrebnih hranjivih tvari!

Početak dohrane dojenčeta, odabir namirnica i uvođenje kravljeg (životinjskog) mlijeka u prehranu najviše ovise o podneblju, kulturi i prehrambenim navikama pučanstva.

Male količine kravljeg mlijeka mogu se dodavati u dječje kašice već od 7. mjeseca života, no kao osnovni mliječni napitak kravlje mlijeko ne preporučuje se prije navršene 1. godine života.  Iznad 12 mjeseci starosti, kravlje mlijeko i proizvodi postaju poželjne namirnice jer predstavljaju izvrstan izvor energije, proteina, masti i kalcija, međutim, istovremeno mogu uzrokovati niz zdravstvenih poteškoća poput alergije na  proteine kravljeg mlijeka te u djece rijetke, ali moguće, laktoza intolerancije. S jedne strane, stručnjaci iz Kanade, Švedske i Danske preporučuju postepeno uvođenje kravljeg mlijeka u razdoblju između 9. i 10. mjeseca života, dok se isto, u velikom broju zemalja, preporuča s odgodom, na razdoblje nakon 1. godine života. Takav oprez rezultat je, prethodno navedenih, čestih negativnih posljedica preranog uvođenja kravljeg mlijeka, kao osnovnog mliječnog napitka, na zdravlje djeteta. Prije svega, veće količine kravljeg mlijeka uvelike mogu smanjiti unos majčinog mlijeka te uzrokovati krvarenje probavnog sustava i anemiju.  

Sastav kravljeg mlijeka bitno se razlikuje od sastava majčinog mlijeka, stoga dojenčad koja nije hranjena majčinim mlijekom i/ili adaptiranim dojenačkim pripravkom, nego kravljim mlijekom ne dobiva dovoljno vitamina E, željeza, cinka i esencijalnih masnih kiselina te dobiva previše bjelančevina, natrija i kalija, što opterećuje njihov probavni sustav i bubrege.

Za pripremu kašica najbolje se koristiti mlijekom koje dijete i inače pije, znači majčinim ili adaptiranim mliječnim pripravkom. Prokuhavanjem će ta mlijeka izgubiti dio hranjivih tvari, no i dalje ostaju bitno kvalitetniji izbor od drugih vrsta mlijeka, bilo životinjskog (kravlje, kozje, ovčje) ili biljnog (sojino, rižino, zobeno) porijekla.

U prehrani dojenčadi kvaliteta majčinog mlijeka neusporediva je s drugim oblicima mlijeka, dok su za djecu od 1. do 3. godine (engl. toddler) punomasno mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi odličan izvor bjelančevina, kalcija i vitamina topivih u mastima te ih je poželjno uključiti u svakodnevnu prehranu. Najjednostavnije  se držati pravila: dva  do tri  raznolika mliječna obroka dnevno, čime se osigurava veliki dio bitnih gradivnih elemenata za djetetov rast i razvoj. Prema preporukama Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) djeca te dobi bi već kroz dva obroka (400 do 500 ml) mlijeka ili mliječnih proizvoda na dan zadovoljila dnevne potrebe za kalcijem (RDA je 500 mg/dan).

U dobi od 3. do 5. godine života preporuča se uvesti i obrano mlijeko (do 1,5% mm) osim ako to iznimno ne dozvoljavaju određene kliničke indikacije. Američka pedijatrijska akademija (American Academy of Pediatrics/ AAP) savjetuje roditelje da započnu zamjenu punomasnih vrsta obranim mliječnim proizvodima kako bi potakli prevenciju prekomjerne tjelesne težine, smatrajući da je u današnje vrijeme ukupni dnevni unos masti u djece i adolescenata često premašuje preporučene dnevne količine. Važno je naglasiti kako obrano mlijeko nije razrijeđena punomasna varijanta već se radi o procesu odvajanja mliječne masti kroz centrifugalne separatore za vrhnje, a željeni udjel mliječne masti konačno se dobiva upravo miješanjem punomasnog mlijeka s djelomično obranim ili obranim mlijekom, ili miješanjem obranog mlijeka s vrhnjem. Takvim se postupcima ne odvajaju vrijedni sastojci mlijeka i ono ni po čemu, osim po energetskoj vrijednosti ne gubi na svojoj nutritivnoj kvaliteti, štoviše zbog manjeg udjela masti na isti volumen obrani mliječni proizvodi sadrže veće udjele vitamina i minerala te ostalih hranjivih tvari. Ipak, potrebno je razlikovati obrano mlijeko i mliječne proizvode od „light inačica“ koje nisu poželjna opcija jer uglavnom u svom sastavu sadrže modificirani škrob, umjetna sladila i uguščivaće koji povečavaju njihovu kalorijsku vrijednost ali ne i nutritivnugustoću.

Kontroverze i neslaganja pri uvođenju kravljeg mlijeka u prehranu djece nastupaju i činjenicom kako, zbog industrijskog načina uzgoja krava, proizvedeno mlijeko može biti kontaminirano ostacima pesticida, umjetnih gnojiva i veterinarskih lijekova (hormona i antibiotika). Zabrinuti roditelji stoga često odabiru druge vrste mlijeka ali u tom slučaju treba uzeti u obzir razlike u sastavu minerala, masnoća, folne kiseline i svakako se posavjetovati s nutricionistom ili pedijatrom.

Kozje mlijeko nema veću nutritivnu vrijednost od kravljeg mlijeka, već je njegova prednost veći sadržaj srednjolančanih masnih kiselina, koje se bolje resorbiraju. Bitno je imati na umu da je kozje mlijeko siromašno folnom kiselinom, stoga se kod djece koja su hranjena isključivo kozjim mlijekom često razvija megaloblastična anemija.

Ovčje mlijeko ima izrazito visok sadržaj bjelančevina, čak šest puta viši od onog u majčinom mlijeku, kalcija i ostalih minerala, zbog čega ni to mlijeko, uz kozje i kravlje, nije preporučljivo davati dojenčadi.

Vrlo je bitno napomenuti da količine mlijeka i mliječnih proizvoda moraju biti ograničene na preporučene dnevne vrijednosti. Naime, prekomjerna konzumacija mlijeka može imati teže posljedice na zdravlje: slabiju uhranjenost, anemiju i zatvor.

Konačno, mlijeko je izuzetno hranjiva namirnica, no važno je imati na umu koje mlijeko, kada i koliko!

Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.
nutricionistica/dijetetičarka
Klinika za dječje bolesti Zagreb