Kvarner

Geografski položaj

Čripnja ili peka središnji je dio tradicionalne primorske kuhinje. Ispod nje se pekao kruh, mlada janjetina i hobotnice pod čripnjom.

Površinom Kvarner zahvaća teritorij od 3582 km², na kojem obitava 323 130 stanovnika. Kvarner s otocima geografski spada pod Hrvatsko primorje koje se proteže uskim pojasom obale od uvale Preluk do ušća Zrmanje, manjim dijelom pod grebenima planina Gorskog kotara, a većim podno Velebita. Razvedena obala s brojnim atraktivnim otocima, gorja na velikim visinama, guste šume, jezera i rijeke samo su dio raznovrsnosti kvarnerskoga pejzaža.

Povijest i sadašnjost

Bogatu povijest Kvarner je pisao svojim povoljnim zemljopisnim položajem, a obilježili su ga Liburni, grčki pomorci, Rimljani, Mleci i Austro-Ugarska. O brojnim utjecajima različitih civilizacija svjedoče i neizbrisivi kulturološki tragovi i spomenici.

Hrvati su se na Kvarneru nastanili već u 7. stoljeću. Jedan od najvažnijih spomenika hrvatskoga jezika na prijelazu iz oble u uglatu glagoljicu je Bašćanska ploča s otoka Krka, a nastala je oko 1100. godine.

Otok Lošinj prati imidž kolijevke starih morskih vukova, ali i omiljenog staništa dupina. Cres je proslavljen antičkim Osorom i bjelogalavim supom, a Susak sa svojih 600-tinjak kuća, od kojih su najmodernije gradnje one iz doba Austro-Ugarske, brojne znatiželjnike privlači odsustvom civilizacije i svojim djevičanstvom.

Većina kvarnerskih obalnih gradova nastala je kako bi u njima uživali aristokratski gosti, primjerice otmjene vile i perivoji Opatije, Lovrana, Ike, Ičića i Crikvenice ili gradovi na uzvišenjima poput Voloskog, Mošćeničke Drage te Kastva, vezani su uz prve hrvatske turističke pothvate.

Karakteristike kuhinje

Otok Lošinj prati imidž kolijevke starih morskih vukova, ali i omiljenog staništa dupina. Cres je proslavljen antičkim Osorom i bjelogalavim supom

Raskošna gastronomska ponuda rezultat je raznolikosti podneblja specifičnog za cijelu Hrvatsku. Kako bi kvarnersku kuhinju učinili neodoljivom, na jednome su se mjestu susreli primorje, otoci i gorski prostor, raskošna klima i vegetacija, duga turistička tradicija i brojni povijesni utjecaji.

U našem gastronomskom vodiču kroz Kvarner treba prvo načiniti distinkciju između goranske i primorske kuhinje, a osim te grube podjele mogla bi se načiniti i ona na makroregije jer gotovo svaki otok i selo imaju svoje prehrambene posebnosti.

Primorska kuhinja

Otočni miris kadulje i lavande, pogled na plodne vinograde, opijenost vinom, cvrčanje cvrčaka, pitoreskna mjesta, slikovite plaže i pjesma, potom otmjene vile, večernje promenade i ekskluzivni restorani, samo su dio impozantnog doživljaja koji pruža primorski dio Kvarnera. Podjednako je upečatljiva i gastronomija čiji su nositelji Opatijska rivijera, Rijeka, Crikvenica i Novi Vinodolski te otoci Krk, Cres, Pag, Rab, Lošinj, Susak, Unije, Ilovik...

Geografska obilježja i mediteranski utjecaji primorsku kuhinju čine prepoznatljivom. Prehrana Primoraca bazira se na ribi, mekušcima, rakovima, mediteranskim začinima (ružmarinu, lovoru, majčinoj dušici i kadulji), voću (smokvama, grožđu, bademima) i povrću, vinu te maslinama i maslinovu ulju kao zaštitnom znaku. Kad smo kod zaštitnih znakova, bilo bi neoprostivo ne spomenuti marune (kestene) i "njihove" dane, koji su nadaleko proslavili Kvarner, kao i paški sir i tradicionalno čipkarstvo.

Čripnja ili peka središnji je dio tradicionalne primorske kuhinje. Ispod nje se pekao kruh, mlada janjetina i posebno fine hobotnice pod čripnjom. Dio mediteranskog identiteta jesu i sušeni sir i pršut, usoljene ribe, masline iz slane otopine, pašticade, fine riblje juhe, a pršut, izvrsni škampi, škarpine, zelene i crne masline, primorski brodet te šparoge više su nego dovoljnim razlogom za posjet našoj prvoj turističkoj regiji.

Primorci se, naravno, i slade kao što jedu – dobro, a boje, okusi i mirisi Mediterana, sunca i mora utkani su u svaku poslasticu - kolače od smokava i oraha, kolače s mladim sirom, trešnjama i marunima ili suhe kekse s maslinovim uljem. Smokve, grožđe i bademi predstavljaju izvor gastronomskog zadovoljstva Primoraca i njihovih gostiju, a kroštule i fritule neodjeljiv su dio kvarnerskog slatkog identiteta.

Hrvatsko primorje čini vinsku podregiju s pet vinogorja: opatijsko-riječko-vinodolskim, krčkim, rapskim, cresko-lošinjskim i paškim, a relativno skromna vinska slika zbog nedostatka obradive zemlje odlikuje se tek dvjema autohotnim sortama vina - vrbničkom žlahtinom i troišćinom, podrijetlom s otoka Krka i Suska.

Vrbnička žlahtina suho je vino, lagano do srednje jako, zlatnožute boje te baršunastog okusa. Konzumirate li ga rashlađeno na 8 do 12°C, u hladu starinske konobe, uz pršut i krčki ovčji sir, uz kakvu klapu i dobro društvo, izvući ćete najbolje od njega.

Troišćina, pitko vino ružičaste boje i dobre kvalitete, zaslužna je za obnovu dijela vinarske tradicije otoka Suska, a najpoznatija je ona vinarije Cosulich.
Od ostalih izvornih sorti vina kvarnerskoga podneblja vrijedni spomena jesu kastavska belica i brajdica, crna otočka vina.

Kvarnerski vinogradari uz autohtone sorte na malim obradivim površinama uzgajaju i sorte karakteristične za druga hrvatska vinogorja: plavac i postup, merlot, teran, malvaziju, sauvignon i chardonay.

Bakarska vodica (pjenušac) i danas zauzima značajno mjesto među pjenušcima, a ističu se i Frajona iz Malinske te Porin i Dora iz Katunarova podruma u Vrbniku.

Kvarner nudi užitak u domaćim aperitivima i digestivima, od kojih je najpoznatija domaća rakija komovica, rakije obogaćene aromatičnim travama kvarnerskoga krša. Nezaobilazno vrhunsko desertno vino je prošek.

Goranska kuhinja

Goranski dio Kvarnera njeguje podjednako neodoljivu gastronomsku ponudu tradicionalnih jela. Gorane je, baš poput Primoraca, priroda obilato nagradila. Divljač, proizvodi od mlijeka i sira, krumpir i kupus kao dominantno povrće, za gurmane nezaobilazni žablji specijaliteti i puževi, slatkovodne ribe, samonikle gljive i šumsko voće.

Posebnosti goranske kuhinje jesu njezini specijaliteti, čija slava naveliko prelazi granice regije. Tako će brojni inozemni i domaći gosti u gorski dio Kvarnera krenuti za izvrsnim ugođajem i užitkom u medvjeđim šapama, gulašu od srnetine i veprovine s njokima, fužima ili palentom, šurlicama u recimo umaku od janjetine uz obavezan sir ribanac, janjećim žgvacetom uz njoke od koromača, janjetinom ispod peke, srnetinom, presnacem od mladog ovčjeg sira, sirom škripavcem, pršutom, brojnom slatkovodnom ribom i rakovima. Gorski dio Kvarnera pogoduje i rastu gljiva, koje su spretni Gorani naravno uvrstili na svoje jelovnike.

U potragu za slatkim Gorani će poći u obližnju šumu te od sakupljenih kupina, borovnica, malina, brusnica i šumskih jagoda pripremiti fine kolače, pite, voćne salate i džemove. Ništa manje atraktivni nisu ni fanjki, pogače sa skutom, fritule, paprenjaci, kroštule i šurlice. Kolači od dizanog tijesta (povetice) mala su majstorska djela goranskih domaćica te ih svakako treba kušati.