Artičoke

Opis i podrijetlo

U tradicionalnoj medicini artičoka se koristila za poticanje apetita, za liječenje loše probave, kroničnih upala jetre i bubrega.

Artičoka je jedna od najstarijih namirnica poznata ljudima. Oduvijek je bila iznimno cijenjena povrtnica, a njezino točno podrijetlo nije poznato. Zelena tržnica u Francuskoj je nezamisliva bez artičoke, a u Italiji često raste u maslenicima kao dodatna kultura.

Mediteranska je biljka pa uspijeva u cijelom Sredozemlju, osobito Italiji i Francuskoj, a Grčka, Portugal i Izrael su njeni najveći izvoznici. Rasprostranjena je i u Aziji te u Sjevernoj i Južnoj Americi, a kod nas samoniklo raste na otocima u srednjoj i južnoj Dalmaciji.

Biljka je slična sikavici, a cvjetne glavice su vrlo lijepe, tako da je prikladna i kao ukrasna sobna biljka. Ima ljubičaste cvjetne glavice veličine 8-15 cm s mesnatim i sočnim cvjetištem dugih listova do 80 cm, dlakavog naličja i bodljikavih vrhova. Najukusniji dio ove povrtne biljke su mesnata cvjetišta.

Zanimljiva povijesna činjenica vezana uz artičoku potječe iz 16. st. Ova je biljka tada bila namijenjena za konzumaciju isključivo muškarcima, a ženama je bila zabranjena jer se smatralo da je afrodizijak.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energija sadržana u 100 g svježe artičoke iznosi 47 kcal / 196 kJ. Od toga je 10,5% ugljikohidrata, 3,3% proteina i 0,1% masti.

Od vitamina odličan je izvor folne kiseline (40,8 µg što čini 20,4% RDA), a dobar je izvor vitamina C (11,7 mg što čini 19,5% RDA) i vitamina K (14,8 µg što čini 14,8% RDA).

Od minerala artičoka je odličan izvor bakra (0,23 mg što čini 25,6% RDA) i magnezija (60 mg što čini 20% RDA), a dobar izvor mangana (0,26 mg što čini 12,8% RDA).

Svježa artičoka u 100 g sadrži 5,4 g dijetalnih vlakana, 464 µg luteina i zeaksantina te 106 µg beta karotena.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA.
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA.
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).

Ljekovitost

Artičoke potječu s Mediterana, područja s najmanjim postotkom kroničnih bolesti i dužim životnim vijekom od većine područja u svijetu. Iako nisu bogat izvor raznovrsnih vitamina i minerala, zahvaljujući izvrsnim sastojcima, listovi i korijen artičoke imaju ljekovito djelovanje.

Artičoka je bila namijenjena za konzumaciju isključivo muškarcima, a ženama je bila zabranjena jer se smatralo da je afrodizijak.

Neki od njih su cinarin, gorki sastojak listova, zatim silimarin, flavonolignani, silibin i silikristin i drugi.

U tradicionalnoj medicini artičoka se koristila za poticanje apetita, za liječenje loše probave, kroničnih upala jetre i bubrega, za liječenje žučnog mjehura, slezene i šećerne bolesti.

Neki znanstveni radovi iz Njemačke sa sveučilišta Tübingen i Hamburg ispitivali su i potvrdili pozitivno djelovanje artičoke na rad jetre i protok žuči.

Artičoka štiti jetru od upala i infekcija, potiče njen rad i regeneraciju, pomaže kod izlučivanja toksičnih tvari iz organizma i liječenju hepatitisa. Znanstvenici su dokazali da ekstrakt artičoke može sniziti razinu LDL-a i za 22%, naime jetra pomaže u razgradnji kolesterola iz hrane, osobe kojima je jetra oštećena mogu imati visoku razinu kolesterola bez obzira na prehranu siromašnu mastima.

U današnje doba brze i često nezdrave prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti, stresa, mnogi imaju problema s bolovima u trbuhu, mučninom, konstipacijom, ljekoviti sastojci artičoke mogu pomoći probavnom sustavu jer potiču razgradnju masti, poboljšavaju rad žučnog mjehura, ublažuju žgaravicu, grčeve u crijevima i osjećaj nadutosti. Artičoka djeluje i kao diuretik pa na taj način može pomoći i kod migrene koju uzrokuju toksini u krvi te poboljšati stanja kože.

Artičoka također sadrži dijetalna vlakna koja pospješuju rad debelog crijeva, prebiotik inulin pomaže u rastu probiotika u crijevima te na taj način smanjuje rizik od pojave raka. Ujedno sadrži i flavonoide kao što je lutein koji djeluje antioksidativno i organizam može zaštititi od raka.

Istraživanje o divljoj artičoki na eksperimentalnim životinjama objavljena u znanstvenom časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry otkrila je da djeluje na opuštanje krvnih žila.

Kupovanje i čuvanje

Svježe artičoke mogu se kupiti na tržnicama od ožujka do svibnja, a dolaze u različitim veličinama. Od malih, tzv. baby artičoka koje teže od 50-80 g, do velikih artičoka koja svaka može težiti i do 500 g. Prilikom kupnje odaberite zelene, čvrste i kompaktne primjerke kod kojih su unutarnji listovi čvrsto priljubljeni oko središnjeg dijela artičoke.

S obzirom da vrlo brzo gube vlagu, artičoke treba pripremiti odmah ili najdulje 2-3 dana nakon kupnje. Čuvajte ih u pretincima za povrće unutar hladnjaka kako bi dulje sačuvali svježinu. Ukoliko ih ne pripremate odmah, poprskajte ih s malo vode i stavite u plastičnu vrećicu kako bi održali potrebnu vlažnost.

Artičoke se mogu i zamrznuti. Operite ih i odrežite im vrhove i blanširajte u kipućoj vodi kojoj ste dodali malo limunova soka. Za manje artičoke blanširanje traje 3-5 minuta, a za srednje velike oko 10 minuta. Nakon što ih ocijedite i dobro ohladite, porcionirajte ih u plastične vrećice i stavite u zamrzivač. Van sezone, artičoke možete naći i konzervirane u ulju.

Priprema jela s artičokama

___SPACE_CONSTANT___

Prilikom kupnje odaberite zelene, čvrste i kompaktne primjerke kod kojih su unutarnji listovi čvrsto priljubljeni oko središnjeg dijela artičoke.

Prije termičke obrade najprije oštrim nožem artičokama odrežite stabljike i donje listove kako bi vam artičoka stajala. Zatim škarama ili nožem odstranite oštre vrhove listova te očišćene artičoke dobro operite ispod mlaza tekuće vode. Kuhajte ih u kipućoj vodi 35-45 minuta s dodatkom limunova soka. Artičoke su kuhane kad im se listovi lagano odvajaju. Ocijedite ih tako da im vrhove okrenete prema dolje. S obzirom da središnji dio artičoka nije jestiv, možete ga nakon kuhanja odmah odstraniti žlicom ili ga odbaciti prilikom jela.

Artičoka, iako možda neugledna namirnica, može se koristiti u pripremi različitih jela, biti dio svakog raskošnijeg jelovnika, a svakako je obilježila talijansku kuhinju. Od kuhanih artičoka zajedno s maslinovim uljem i narezanim maslinama možete pripremiti ukusni dip uz prilog od svježe narezanog komorača. Za namaz možete ih pomiješati s tunom iz limenke, crnim maslinama i kaparama uz dodatak majoneze ili s maslinama, popečenim orasima, limunovim sokom i maslinovim uljem kao tapenadu. Salate od artičoka u kombinaciji s narančama ili kuhanim jajima s maslinama i svježim začinskim biljem mogu biti samostalan obrok ili zanimljiv početak obroka. Jednako tako možete kao hladno predjelo poslužiti marinirane artičoke s paprikom, gljivama, lukom i maslinama u aromatičnom dressingu s bosiljkom i peršinom koje možete pripremiti dan ranije. Pire od artičoka može biti zanimljiv dodatak salatnom preljevu kojeg poslužite preko goveđeg carpaccia uz rikulu i listiće parmezana.

Kao toplo predjelo, artičoke se mogu pripremati s jajima u fritaju, s tjesteninom, s rižom kao sastavnim dijelom rižota ili paelle, kao dio nadjeva - za pizzu zajedno s kozjim sirom i rajčicama, za lasagne s gljivama, za quiche (prhku pitu) uz luk, tikvice, rajčicu i šparoge, za musaku s krumpirom i porilukom. I same artičoke se mogu nadijevati, cijele ili prerezane napola, npr. popečenim krušnim mrvicama, limunovim sokom, origanom i češnjakom. Nadijevati možete i donje dijelove artičoka, na francuski način s nadjevom od gljiva, oraha i gruyère sira, dok će talijanska kuhinja ponuditi carciofi alla Romana, kuhane donje dijelove artičoka sa stabljikom napunjene mješavinom češnjaka i metvice.

Od artičoka možete pripremiti ukusnu krem juhu, priloge u obliku pirea s krumpirom ili kuhane prelivene maslacem s dodatkom češnjaka i mješavine svježeg začina, a posebno mjesto imaju u glavnim jelima od mesa (piletine, teletine i janjetine).