Cvjetača

Opis i podrijetlo

Cvjetača je povrtna biljka iz porodice kupusnjača. Mesnati cvat cvjetače bijele je ili blijedožute boje i kuglastog oblika, a na površini bradavičast okružen jakim zelenim listovima.

Svježu ili blanširanu cvjetaču možete poslužiti uz dip na bazi majoneze, vrhnja, jogurta i senfa uz dodatak začinskog bilja po vlastitom izboru.

U zemljama Mediterana, osobito u Italiji, cvjetača se uzgajala šest stoljeća pr. Kr., a u većem opsegu u Europi se počinje uzgajati početkom 12. stoljeća u Grčkoj.

Najveći proizvođač cvjetače je Daleki istok, dok se u Europi najviše uzgaja u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji. Kod nas se uzgaja na čitavom području i to na kontinentalnom dijelu za jesensku potrošnju, a u priobalnim područjima za potrošnju od kasne jeseni do ranog proljeća.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetski sadržaj 100 g svježe cvjetače iznosi 25 kcal / 103 kJ. Od toga je 5% ugljikohidrata, 2% proteina i 0,1% masti.

Od vitamina odličan je izvor vitamina C (46 mg što čini 77% RDA), a dobar je izvor folne kiseline (34,2 μg što čini 17% RDA) i vitamina K (16 μg što čini 16% RDA).

Svježa cvjetača na 100 g sadrži 2,5 g dijetalnih vlakana, 18 mg fitosterola, od toga luteina i zeaksantina 33 μg.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA.
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA.
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).

Ljekovitost

Cvjetača pripada porodici kupusnjača (brokula, kupus i kelj), njene odlike su da je gotovo bez masti, ima vrlo malo ugljikohidrata i općenito kalorija, a sadrži fitonutrijente. Te tvari djeluju dvostruko, sprječavaju štetno djelovanje enzima koji aktiviraju spojeve odgovorne za razvoj raka i povećavaju pozitivno djelovanje onih enzima koji onemogućavaju i eliminiraju kancerogene tvari.

Prilikom kupnje cvjetače izaberite onu koja ima bijelu glavicu, čvrsto priljubljenih cvjetova koje okružuju vanjski svjetlozeleni listovi.

Znanost je već dugo znala da postoji veza između ovog povrća i prevencije raka, ali tek je u prošlom desetljeću otkrila mehanizam. Otkriveno je da aktivni spojevi glukozinolati, tiocijanati i sulforafani povećavaju sposobnost jetre da neutralizira potencijalno toksične tvari. Toksične tvari mogu uzrokovati oštećenje staničnih membrana i molekula kao što su DNA.

Stručnjaci su nedavno otkrili da fitonutrijenti djeluju i na mnogo dubljoj razini. Ove tvari šalju signale genima da povećaju proizvodnju enzima uključenih u procese detoksifikacije. Indol-3-karbinol primjerice utječe na metabolizam estrogena i štiti od razvoja raka dojke ili drugih oblika raka karakterističnih za žene. Enzimi iz cvjetače također pomažu u procesu detoksifikacije.

Za smanjenje rizika od razvoja raka tjedno vam je potrebno 3-5 obroka cvjetače ili bilo koje kupusnjače. Kako bi najbolje iskoristili sve hranjive tvari cvjetače, predlažemo kratko kuhanje jer se time zadržavaju sve aktivne supstance i poboljšava njihova iskoristivost u organizmu.

Kombinacija cvjetače i kurkume osobito je djelotvorna i vrlo ukusna. Zajedničko djelovanje fenetil-izotiocijanata iz cvjetače i kurkumina iz kurukume može spriječiti pojavu raka prostate ili znatno usporiti širenje raka prostate kod laboratorijskih životinja, dok iste tvari zasebno nemaju takvo djelovanje.

Kontrolirane studije pokazale su da prehrana bogata voćem i povrćem koje sadrži vitamin C, folnu kiselinu i beta-karoten učinkovito snižava razinu homeocisteina (rizični faktor za pojavu bolesti krvožilnog sustava), zatim smanjuje rizik od pojave multiple skleroze i smanjuje rizik od pojave moždanog udara, a kupusnjače i zeleno povrće po sadržaju prednjače pred ostalim vrstama povrća.

Studija objavljena u stručnom časopisu Annal's of the Rheumatic Diseases otkriva suprotno. Od 20 000 ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju, oni ispitanici koji su konzumirali najmanje hrane bogate vitaminom C imali su tri puta veću šansu da obole od ove bolesti.

Kupovanje i čuvanje

Iako je ova kupusnjača najava proljetnog šireg asortimana povrća u trgovinama i na tržnicama, u današnje vrijeme ona je dostupna gotovo cijele godine. Prilikom kupnje cvjetače izaberite onu koja ima bijelu glavicu, čvrsto priljubljenih cvjetova koje okružuju vanjski svjetlozeleni listovi. Glavica koja je okružena s više debljih listova je bolje zaštićena i svježija. Veličina cvjetače pak ne utječe na njenu kvalitetu, kao ni ukoliko na površini imate blago ljubičaste dijelove ili su cvjetovi jače zrnate strukture. Stoga veličinu i količine cvjetače prilagodite svojim potrebama.

Svakako izbjegnite kupnju cvjetače koja ima manje crne ili veće smeđe mrlje na svojoj površini te razdvojene cvjetove. Ukoliko je cvjetača zamotana u plastičnu foliju, svakako provjerite donji dio stabljike koji ne smije biti žut, mekan ili u fazi sušenja.

Kupljenu cvjetaču čuvajte u hladnjaku u papirnoj ili plastičnoj vrećici. Kako bi izbjegli nakupljanje vlage, cvjetaču svakako položite stabljikom prema dolje. Najbolje ju je potrošiti unutar tri ili najviše pet dana. Kuhanu cvjetaču potrošite tijekom dva dana.

Priprema jela s cvjetačom

Prilikom čišćenja cvjetače najprije uklonite vanjske zelene listove, a zatim odvajajte cvjetiće od stabljike. Iako većina ljudi vanjske listove i stabljiku baca, oni su dobar dodatak u pripremi temeljca. Ako želite, cvjetiće možete dalje rezati na manje ili ih veličinom ujednačiti što je i prednost pri kuhanju. Ukoliko na rubovima cvjetića postoje eventualne manje promjene boje, svakako ih uklonite.

Cvjetača je odlična ukoliko je pripremate na pari, cijelu ili razdvojenu na cvjetiće. Parite je u cjediljki ili situ od bambusa iznad posude s kipućom vodom dok ne bude mekana i odmah je maknite s vatre. Po želji, dalje je možete jednostavno popeći na maslinovu ulju ili maslacu, pomiješati s tučenim jajima u fritaju s dodatkom začinskog bilja i parmezana ili je preliti s karameliziranim lukom pomoću aceta balsamica te prije posluživanja posipati popečenim pinjolima.

Najveći proizvođač cvjetače je Daleki istok, dok se u Europi najviše uzgaja u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji.

Kada kuhate cvjetaču, provjerite njenu mekoću nakon 10-tak minuta, jer ukoliko se prekuha, gubi na nutritivnim vrijednostima, okusu, a i kuhinjom će se proširiti neugodan sumporasti miris. Dalje se može poslužiti s umacima na bazi rajčice ili sira, kao salata na mediteranski način s dodatkom maslina, malih ljutih papričica (peperoncina), kapara i inćuna, usitnjena kao soufflé te u obliku pirea kao nadjev rajčicama koje se onda posipane popečenim krušnim mrvicama još peku u pećnici. Cvjetača kuhana u mlijeku s dodatkom vrhnja i popečenih kockica kruha s timijanom dat će izvrsnu juhu.

Pirjanu cvjetaču zajedno s porilukom pripremite u rižoto na talijanski način, s dodatkom curryja i jogurta na indijski ili s drugim pirjanim povrćem uz dodatak bijelog vina i grožđica posluženo s cous-cousom i popečenim listićima badema na marokanski način.

Svježu ili blanširanu cvjetaču možete poslužiti uz dip na bazi majoneze, vrhnja, jogurta i senfa uz dodatak začinskog bilja po vlastitom izboru.

Cvjetača je povrće koje se može koristiti i u pripremi zimnice. U kombinaciji s drugim povrćem može se ukiseliti ili zajedno s rajčicom, paprikom, lukom, mrkvom i krastavcima pripremiti kao ukusni relish.