Heljdina kaša

Opis i podrijetlo

Heljda je sjeme biljke Fagopyrum esculentum, podrijetlom sa sjevera Europe, kao i Azije. Spada u zeljaste biljke, iako se često pogrešno svrstava u žitarice. Zrno koje se koristi za ljudsku prehranu je piramidalnog oblika i da bi se mogla koristiti kao hrana, mora se ukloniti vanjska ljuska. Može se kuhati kao riža, pripremiti u obliku heljdine kaše ili se može samljeti i na taj se način dobiti kvalitetno brašno za pripremanje palente.

Najviše se uzgaja u Rusiji i Poljskoj, jer je dio njihove tradicionalne kuhinje.

Energetska i nutritivna vrijednost

Kašu možete skuhati i poslužiti kao prilog ili upotrijebiti kao nadjev sarmi, musakama, peradi i savijačama.

Visoka prehrambena vrijednost nutrijenata, tj. značajne količine ključnih minerala i vitamina, čine ovu namirnicu osobito prikladnom i cijenjenom u prehrani.

Bogata je ugljikohidratima i sadrži sporo probavljivi škrob, koji izaziva postupan rast šećera u krvi. To znači da je vrlo dobra namirnica za ljude s povišenim šećerom u krvi i za one koji moraju paziti na prekomjerni unos kalorija.

Heljdina kaša jedan je od najboljih izvora bjelančevina u biljnom svijetu. U usporedbi s drugim žitaricama ima iznimno visoku biološku vrijednost i iskoristivost bjelančevina. Organizam može iskoristiti 74% bjelančevina iz heljde. Ona sadrži sve esencijalne aminokiseline u odgovarajućim omjerima i ima naročito visok sadržaj lizina koji je vrlo bitan za iskoristivost i pretvorbu bjelančevina.

Masnoće su u heljdinoj kaši prisutne u manjim količinama i sa zdravstvenog stajališta veoma su dobre jer sadrže dosta nezasićenih masnih kiselina i lecitina, važnog u razvoju djece. Heljdina je kaša i odličan izvor niacina, pantotenske kiseline, vitamina B1, vitamina E, magnezija, fosfora i željeza te dobar izvor vitamina B2 i kalija. Energetska vrijednost iznosi 343 kcal na 100 g.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).

Ljekovitost

Heljdina kaša sadrži 0,2% biljnih sterola koji sprječavaju povećanje kolesterola u krvi. Sastavljena je od 75% složenih ugljikohidrata. Odličan je izvor vlakana jer sadrži oko 25% neprobavljivih sirovih vlakana koji blagotvorno djeluju na probavni sustav.

U obliku posija sadrži 4 do 6% rutina, flavonoida koji smanjuje kolesterol, snižava krvni tlak i ojačava oslabljene kapilare. Ne sadrži gluten pa je stoga prikladna za osobe koje boluju od celijakije.

Heljdina je kaša lako probavljiva namirnica koja bi se trebala češće nalaziti na našem jelovniku kao dodatak žitaricama ili zamjena za njih.

Kupovanje i čuvanje

Plodovi heljde sitni su trobridni, 5-6 mm dugi, jajasti oraščići. Sušenjem se iz njih oslobađa sjemenka svijetle boje, koja prženjem dobiva smeđu boju i koju poznajemo pod nazivom heljdina kaša.

Prodaje se u trgovinama, u manjim i većim pakiranjima, u prozračnoj papirnoj ili plastičnoj ambalaži, a čuva se na suhom i tamnom mjestu. Heljdino brašno najčešće ćete naći u trgovinama zdrave hrane.

Priprema jela s heljdinom kašom

Heljdina je kaša lako probavljiva namirnica i ne sadrži gluten pa je stoga prikladna za osobe koje boluju od celijakije.

Kaša je stara hrvatska hrana, danas pomalo zaboravljena, osim u sjevernim dijelovima Hrvatske, osobito u Međimurju, Zagorju i Podravini.

Kašu možete skuhati i poslužiti kao prilog ili upotrijebiti kao nadjev sarmi, musakama, peradi i savijačama. Upotrebljava se i za pripremu variva samostalno ili s povrćem, kombinira se s različitim povrćem i mesom za hladne salate, a i kao dodatak kod pripreme domaćih kobasica.

Heljdino brašno možete koristiti kod pripreme štrukli, žganaca, peciva ili kruha. U Rusiji ga upotrebljavaju za pripremu blina (manjih i debljih palačinki), u Japanu za pripremu soba okruglica, a u Italiji za pripremu tjestenine.