Maline

Opis i podrijetlo

Malina je grm koji potječe iz jugoistočne Europe, raste uz živice, rubove putova i šumaraka, a sve se češće uzgaja i u vrtovima i gotovo da je jednako toliko udomaćen kao i jabuke, kruške ili šljive.

Plod je zbirna koštunica crvene boje, poznata po jedinstvenoj aromi koju duguje posebnoj mješavini aromatičnih tvari, koja se teško imitira, čuva i konzervira, te profinjenom delikatno-kiselkastom okusu.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježeg ploda maline iznosi 52 kcal / 217 kJ. Od toga ima 86% vode, 1,2% proteina, 0,65% masti i 12% ugljikohidrata. Izvrstan je izvor dijetetskih vlakana (6,5 g).

Od vitamina izvrstan je izvor vitamina C (26,2 mg, što čini 44% RDA), a od ostalih vitamina sadrži vitamine B kompleksa, vitamine E i K, ali u količinama ispod preporučenog dnevnog unosa.
U malim količinama sadrži gotovo sve minerale.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost

Malina je nutritivno osobito zanimljiva zbog bogatog sadržaja raznovrsnih antioksidansa, a u časopisu BioFactors objavljeno je da je antioksidativna aktivnost maline za 50% veća od antioksidativne aktivnosti jagode, 10 puta veća od rajčice i 3 puta veća od kivija. Antioksidativna aktivnost se ne gubi kada je malina smrznuta ili u obliku džema. Oko 25% antioksidativne aktivnosti pripada antocijanima kao što su kvercetin, kempferol, cijanidin-3-glukozilrutinozid, cijanidin-3-rutinozid i pelagonidin glikozid. Antocijani daju malini jaku crvenu boju, štite organizam od štetnog djelovanja slobodnih radikala, posjeduju jedinstvena antimikrobna svojstva, utječu na pretjerani rast bakterija i gljivica u tijelu (kao što je Candida alibicans).

Najveći dio antioksidativnog kapaciteta pripada elagitaninima, koji se gotovo isključivo nalaze u malinama i prema istraživanjima imaju antikancerogeno djelovanje. U dodacima prehrani malina je izvor fitonutrijenta elagične kiseline, koja sprječava štetno djelovanje radikala na stanične strukture u tkivima.

U izdanju Cancer Letters iz kolovoza 2004. objavljeno je da voće poput malina i kupina inhibira enzim metaloproteinazu, koji u velikim količinama igra ključnu ulogu u razvoju tumora.

Maline su i izvrstan dodatak kremama poput od bijele i tamne čokolade, ili tiramisu kremi.

Malina je odličan izvor dijetalnih vlakana, koja pomažu u pravilnoj funkciji crijeva i na taj način sudjeluju u sprječavanju razvoja raka debelog crijeva. Održavaju zdravlje srca jer vežu žučne soli u debelom crijevu i izlučuju ih iz tijela. Vlakna povećavaju osjetljivost inzulina i tako sprječavaju razvoj dijabetesa tipa 2. Imaju visoki kapacitet vezanja vode, bubre, usporavaju probavu i daju osjećaj sitosti, pa se stoga hrana bogata dijetetskim vlaknima preporuča tijekom redukcijskih dijeta.

Malina je izvrstan izvor vitamina C, koji je moćan antioksidans (20% antioksidativne aktivnosti iz maline pripada vitaminu C).

Od plodova se pripremaju malinov sirup i ocat koji jačaju srce, a može se pripremiti i limunada za bolesnike koji imaju groznicu. Čisti sok od malina, razrijeđen ili ne, sirup i ocat općenito su najbolji za sve bolesti kod kojih se javlja groznica.

Malina se preporuča za dijetnu prehranu bolesnika koji boluju od dijabetesa ili bolesti bubrega, kao i za reumatične bolesnike. Ona pospješuje stolicu, a dobra je i kod želučanih oboljenja. Kura od malina može poljepšati kožu i kosu ako se konzumira bar jedan obrok od malina nekoliko dana zaredom. Ocat je izvrstan za grgljanje kod upale grla, čaj od listova preporuča se za čišćenje krvi, protiv kožnih osipa i protiv kašlja. Čajni pripravak od sušenih plodova maline i lista upotrebljavao se protiv skorbuta i kao sredstvo za znojenje. Plodovi maline ukuhani u žele, marmeladu ili kompot obogaćuju siromašnu zimsku i proljetnu prehranu.

Osim mesnatog dijela maline, koristi se i njeno lišće, od kojeg se pripremaju ljekoviti čajevi za ublažavanje upala grla i crijevnih upala, kod prehlada, proljeva, kožnih bolesti te općenito za podizanje imuniteta i jačanje srca. Potrebno ih je piti nekoliko puta na dan. Koriste se i kod bolne mjesečnice, te u menopauzi.

Kupovanje i čuvanje

Kod kupnje izaberite maline koje su čvrste, zrele i ujednačene crvene boje, a svakako izbjegavajte one koje su mekane, oštećene ili već pokazuju znakove plijesni. Budući da se maline najčešće prodaju u plastičnim košaricama ili mjericama, provjerite njihovo dno kako bi se uvjerili da nema znakova vlage ili curenja voćnog soka, što je znak da su maline predugo stajale.

Maline su vrlo osjetljivo voće, pa se najveća pažnja mora posvetiti njihovom čuvanju. Prije stavljanja u hladnjak izdvojite one koje pokazuju znakove kvarenja, zatim maline posložite na kuhinjski papir u jednom sloju i prekrijte ih plastičnom folijom. Najbolje ih je potrošiti isti dan, a mogu stajati najviše 1-2 dana.

Ovo voće možete i zamrznuti. Prije toga ih vrlo nježno isperite pod slabim mlazom tekuće vode i posušite na kuhinjskom papiru. Zatim ih u jednom sloju stavite na papir za pečenje i zamrznite. Tada ih odvojite, rasporedite u plastične vrećice, vratite u zamrzivač i čuvajte 10-12 mjeseci. Maline možete zamrznuti i u obliku pirea, tako da ih prethodno usitnite, propasirate i dodate im malo šećera u prahu.

Priprema jela s malinama

Zbog ručnog branja, malinama je rijetko potrebno pranje ispod tekuće vode jer se tako može oštetiti njihova nježna struktura i umanjiti okus. Dovoljno je ručno maknuti komadiće lišća ili stabljike.

Svježe maline imaju izuzetno osvježavajuću aromu, pa ih je najbolje koristiti svježe s malo šećera ili šlaga. Vrlo jednostavnu slasticu možete pripremiti od kremastog sira ili jogurta s dodatkom meda, limunove korice, djelomično zamrznutih malina i izlomljenih piškota.

Jednako tako, možete u jogurt s aromom vanilije umiješati maline i malo šećera, pa zamrznuti i poslužiti kao ledeno osvježenje.

Čisti sok od malina, razrijeđen ili ne, sirup i ocat općenito su najbolji za sve bolesti kod kojih se javlja groznica.

U ljetnim danima osobito će prijati voćne salate od naranči, nektarina i malina u šećernom sirupu s dodatkom prošeka, ili bobičasto voće posluženo u lubenici. I svjetski poznati deserti s voćem, poput Peach Melbe, poširanih breskvi sa sladoledom od vanilije, poslužuju se uz dodatak umaka od malina, a Pavlova, voće na podlozi od meringuea, može se pripremiti od malina i borovnica.

Maline su i izvrstan dodatak kremama poput sabayona, crème brûlée, zuppe inglese, moussevima od bijele i tamne čokolade, panna cotti ili tiramisu kremi.

Također mogu biti izvrstan nadjev za krustade, sa čokoladnom ili vanilin kremom, s drugim bobičastim voćem za pite i savijače ili umiješane s čokoladom u lijevano tijesto za posebne palačinke. Budući da su maline vrlo dekorativne, možete ih koristiti za ukrašavanje kolača od jogurta, sira ili čokolade.

Pire od malina možete koristiti kao bazu za pripremu umaka, sladoleda ili sorbeta. Kuhanjem soka od jabuka, malina i borovnica uz dodatak cimeta i kardamoma dobit ćete izvrstan sirup, koji možete poslužiti uz palačinke, pečeni kruh ili voće. Pire od malina može biti zanimljiv dodatak ledenom čaju i raznim koktelima, poput poznatog Bellinija, koji se priprema od prošeka i pirea od breskvi i malina, ili koktelu od šampanjca, koji se poslužuje tako da se u čaše stavi kockica šećera, na nju idu 2 žličice pirea od malina, a zatim se sve zajedno prelije šampanjcem. Kao dekoracija koriste se svježe maline i malo limunove korice.

Maline su bogate pektinom, pa su idealne za pripremu džemova, želea i marmelada. Marmelade možete koristiti u pripremi torta i kolača s orašastim plodovima, kao što su orasi, lješnjaci i bademi, muffina, biskvita ili kao nadjev za pite poput Linzer torte.

Dodatkom svježih malina bijelom vinskom octu nakon 2-3 tjedna dobit ćete izvrstan voćni ocat, pomoću kojeg možete pripremati salatne preljeve i umake, a u malim količinama možete ga pomiješati s mineralnom vodom u osvježavajuće piće koje gasi žeđ.

Iako maline vjerojatno ne bi povezali s povrćem ili mesom, mogućnosti su otvorene. Kod francuske kuhinje ništa nije nemoguće, pa tako ni salata od rikule, lagano zagrijanog kozjeg sira, malina i svježih smokava, te malo salatnog preljeva na bazi meda. Ako volite isprobavati nove okuse, pečene svinjske medaljone možete poslužiti i s umakom od malina, peršina, maslinova ulja, češnjaka i ljutih papričica.