Kava

Opis i podrijetlo

Dvije su najpoznatije vrste kavenog zrna: , koja se smatra originalnom kavom i koja daje više plodova i jefitinija je.

Kava je tropska biljka, grm ili stablo s plodovima crvenih bobica koje nalikuju trešnji. Grančice kave imaju tipične listove i bijele cvjetove u doba cvatnje. Plod kave ima dvije sjemenke koje su prvo zelene boje, zatim žute do crvene boje i na kraju, kad potpuno dozriju, crne.

Kava se dobiva od biljaka roda Coffea, iz obitelji Rubicaceae. Postoji mnogo vrsta u ovom rodu biljaka, ali uglavnom se koriste zrna Coffea arabica (typica i bourbon) i Coffea canephora (robusta). Arabica je poznata kao brazilska kava, dok se C. canephora uglavnom uzgaja u Africi.

Kava uspijeva jedino u područjima toplog, vlažnog i kišnog tropskog podneblja.

Povijest je kave bogata i zanimljiva kao i sam napitak. Kava potječe iz kraljevstva Kaffa u Etiopiji, po kojem je dobila ime. Legende govore o tome da je ovaj mistični napitak otkrio pastir Kalid promatrajući svoje koze kako "plešu" nakon što bi obrstile crvene bobice. Od tada se preko koptskih svećenika kava proširila na arapski poluotok. Ceremonije pripreme, serviranja i ispijanja kave razvili su Arapi.

Kava je vrlo brzo našla svoje mjesto u pisanim dokumentima, jer se u Arabiji isprva koristila kao lijek, a zatim je postala religiozno i meditativno piće. Rhazes, arapski filozof zapisao je u 9. stoljeću da se kava koristi za liječenje išijasa, u 11. stoljeću pisalo se da kava jača organizam, čisti kožu i daje odličan miris tijelu.

Prva službena kavana otvorena je Carigradu, a izvori tvrde da je prva kava na tlu Europe skuhana u Veneciji. Zanimljiva je povijesna činjenica da je neko vrijeme konzumiranje kave bilo čak kažnjivo smrću jer je poticalo na grijeh. U Turskoj se u 15. stoljeću žena mogla razvesti od muža ako joj nije dao dnevnu dozu kave.

Stare turske poslovice kažu:
"Ako te netko ponudi kavom, zbog tog dara poštuj, časti i sjećaj ga se 40 godina".
"Kava bi trebala biti crna kao pakao, jaka kao smrt i slatka kao ljubav".

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g instant kave u prahu iznosi 241 kcal / 1008 kJ. Od toga sadrži 41,1% ugljikohidrata, 12,2% proteina i 0,5% masti.

Od mineralakava jeodličan je izvor magnezija (327 mg što čini 109% RDA), mangana (1,7 mg što čini 85% RDA), fosfora (303 mg što čini 38% RDA), željeza (4,4 mg što čini 31,5% RDA), selena (12 mg što čini 28% RDA), a dobar izvor bakra (0,2 mg što čini 15% RDA) i kalcija (141 mg što čini 14% RDA).

Od vitamina kava je odličan izvor niacina (28 mg što čini 176% RDA) i kolina (102 mg što čini 20,4% RDA).
U 100 g praha instant kave nalazi se 3142 mgkofeina.

Energetska vrijednost 100 g napitka espresso kave iznosi 2 kcal / 8 kJ. Od toga sadrži 0,12% proteina i 0,18% masti.

ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).

Ljekovitost

Legende govore o tome da je ovaj mistični napitak otkrio pastir Kalid promatrajući svoje koze kako "plešu" nakon što bi obrstile crvene bobice.

Kava je s ljekovitog stanovišta bila vrlo kontradiktorna. Prije dvadeset godina smatralo se da kava ima negativno djelovanje na ljudsko zdravlje. Od tada je objavljeno preko 19 000 studija koje otkrivaju da pozitivno djelovanje kave daleko nadmašuje negativno. Studije pokazuju da je umjereno konzumiranje kave sigurno i poticajno za zdravlje organizma.

Najpoznatije je svojstvo kave da stimulira organizam. Kava potiče koncentraciju, kognitivne procese, ubrzava procese obrade informacija u mozgu, ublažava glavobolju i podiže raspoloženje. Posljednja istraživanja otkrivaju da su, osim kofeina, za to zaslužni i kemijski spojevi zasad nepoznatog sastava koji potiču adrenalin i kortizon.

Za kofein je potvrđeno da potiče pamćenje tako što veže moždane receptore, a blokira smirujuće djelovanje neurotransmitera adenozina. Količina adenozina raste tijekom dana, a osobito je visoka kod starije populacije. Kofein pomaže sportašima održati izdržljivost.

Studija iz Brazila pokazala je djelovanje kave na djecu. Kava s mlijekom može pozitivno djelovati na koncentraciju djece, reducirati pojavu depresije, a nijedna studija zasada nije pokazala da je štetna za djecu.

Umjereno konzumiranje, oko 2-3 šalice dnevno, reducira rizik od pojave mnogih suvremenih bolesti. Tako je utvrđeno da se reducira rizik od pojave dijabetesa, za 54% kod muškaraca i 30% kod žena. Eksperimenti na laboratorijskim životinjama otkrili su da kinini iz kave mogu povećati osjetljivost na inzulin, što znači da kava bez kofeina također ima pozitivno djelovanje na reduciranje rizika od dijabetesa iako upola manje od kave s kofeinom.

Oni koji dnevno piju kavu imaju za 80% manju nogućnost razvitka Parkinsonove bolesti, 25% manji rizik od pojave raka debelog crijeva, 80% manju mogućnost ciroze jetre i upola manji rizik pojave žučnih kamenaca.

Kava uz cigaretu može smanjiti rizik od pojave srčanih bolesti i oštećenja jetre. Studije otkrivaju da kava može pomoći u kontroli astme, ublažiti napade čak i u onim slučajevima kad lijekovi nisu učinkoviti.

Prženjem kave stvaraju se mnoge ljekovite komponente jedinstvene za kavu, tako kava ima četiri puta više antioksidanasa od čaja. Kava sadrži antimikrobne tvari koje usporavaju rad bakterija odgovornih za karijes.

Kofein pomaže u održavanju ljepote tijela i čest je sastojak krema protiv celulita. Jeftin je kućni recept protiv celulita da se mljevena kava izmiješa s maslinovim uljem ili losionom i umasira u kožu.

Bez obzira na brojna ljekovita svojstva kava ipak nije za svakoga jer prevelike količine uzrokuju nervozu i ubrzani rad srca. Kod nekih utječe na povišenje razine kolesterola i može potaknuti začepljenje arterija.

Prevelika konzumacija također uzrokuje povećani krvni tlak, nesanicu, smanjuje plodnost kod žena koje pokušavaju zanijeti, može uzrokovati žgaravicu i povećava rizik od osteoporoze.

Kupovanje i čuvanje

U zrnu, mljevena, instant, bez kofeina, u obliku ekstrakta, likera ili gotovog napitka - samo su neki od dostupnih kupovnih oblika kave.

Dvije su napoznatije vrste kavenog zrna: C. arabica, koja se smatra originalnom kavom i C. robusta koja daje više plodova i jefitinija je.

Boja i aroma kave djelomično ovise o dužini pečenja kavenih zrna. Lagano pečena kavena zrna (light roasted) imaju svjetlosmeđu boju i profinjenu aromu pa su pogodna za pripremu jutarnje kave. Srednje pečena zrna (medium roast) imaju puno jaču aromu, pa se može piti crna ili s dodatkom mlijeka, ujutro, za doručak ili nakon obroka. Tamno pečena zrna (dark roast) izuzetno su tamna i sjajna s jakom i djelomično gorkom aromom. Izvrsno prija nakon večernjeg obroka. Jako pečena zrna (high roast) daju jaku i gorku kavu. Zrna su tamna i sjajna kao da su obložena uljem. Espresso daje intezivno crna i sjajna zrna s jakom aromom za pripremu talijanskog espressa i austrijske moka kave.

Na kvalitetu kavenog napitka, utječe i način mljevenja zrna. Srednje mljeveno i potpuno mljeveno zrno koristi se za pripremu laganije kave, fino mljevena kava pogodna je za filter-kavu, vrlo fino mljevena kava za espresso, a kava u obliku praha daje vrlo jaku kavu, tzv. tursku kavu.

Kava se čuva na hladnom mjestu u čvrsto zatvorenim posudama. Rok trajnosti kave uobičajno je naveden na ambalaži, a ona je najčešće 18 mjeseci.

Priprema napitaka i jela s kavom

Kava potiče koncentraciju, kognitivne procese, ubrzava procese obrade informacija u mozgu, ublažava glavobolju i podiže raspoloženje.

Prilikom pripreme crne kave potrebno je uzeti nekoliko čimbenika u obzir. Prvo je omjer vode i mljevene kave. Na 50-75 g kave dolazi oko 55-85 ml manje tvrde vode čija optimalna temperatura treba biti između 92-96°C. Pri tome ne treba zaboraviti da što je kava finije mljevena ima veću površinu koja je u kontaktu s vodom, pa je potrebno kraće vrijeme vrenja, da bi se razvila potpuna aroma za razliku od grubo mljevene kave. Kava se može piti sama kao espresso ili s dodatkom malo više vode kao café américano. Toplo se mlijeko može dodati espressu pa ćemo tako dobiti caffé latte, jednaki omjeri espressa i mliječne pjene dat će cappuccino, a kap vrućeg pjenastog mlijeka na površinu kave caffé macchiato.

Jaku crnu kavu osim u obliku ledene kave, ljeti možete poslužiti i kao granitu. Zamrznite je uz dodatak šećera, vanilije i malo naračine korice te poslužite s tučenim vrhnjem. Ljetna je poslastica za sve ljubitelje kavenog okusa i sladoled od kave koji možete poslužiti samostalno ili kao nadjev za profiterole koje poslužite s umakom od čokolade. Bez kave ne može ni poznati talijanski tiramisu, a umak od čokolade s dodatkom jake crne kave i likera od kave dat će poseban okus sladoledu, kolaču ili nabujku. Uz arome cimeta, klinčića i muškatnog oraščića kolaču od sušenog voća možete dodati i malo jake crne kave.

Mljevenu kavu ili instant kavu u prahu možete dodati u prhka tijesta, biskvite ili soufflée koji se dobro slažu sa šumskim voćem poput borovnica ili malina. Kava će dati posebnu aromu pudinzima, želeima, pjenicama (moussevima) i kremama poput crème brûlée, kreme od vanilije, kreme na bazi sira ricotte i vrhnja. Kao dodatak slasticama kavom možete aromatizirati tučeno vrhnje ili karamel.

Čudno ili ne, neke svjetske kuhinje koriste kavu i za pripremu slanih jela. Pačja se prsa mogu marinirati u kavi s dodatkom soli, šećernog sirupa i vode oko 6 sati nakon čega se ocijede i pripremaju na grillu. Od kave, bourbona, šećera, sojinog i Worcestershire umaka te jabučnog octa može se pripremiti umak koji se poslužuje uz odreske ili piletinu pečene na roštilju. A popečena se rebra mogu pirjati s čili papričicama, lukom, češnjakom, sokom limete i dodatkom kave.