Moj profil
Što za međuobrok?

Što za međuobrok?

13.3.2011.andreja

Snack predstavlja mali međuobrok u kojem djetetu treba ponuditi nešto kvalitetno i zdravo, a ne nuditi proizvode atraktivnog izgleda, velike energetske i male nutritivne vrijednosti.

Djeca (a i nemalo odraslih) vole "nešto za grickanje na brzinu" između igre, učenja ili dva obroka a mnogi postaju pravi ovisnici o grickalicama dok gledaju televiziju, u kinu, na tekmi, u autu ili pak posežu za vrećicom grickalica kada se osjećaju potišteno.

Djeca vole slatkiše i druge grickalice, viđaju ih na televiziji, u dućanima ili kod druge djece pa ih je nemoguće a i nepotrebno potpuno zabraniti.

Baš ta loša navika grickanja u raznim prigodama postaje čest uzrok pretilosti u dječjoj dobi što u starijoj dobi dovodi do povišenog krvnog tlaka, kolesterola i zadebljanja arterija. Statistika pokazuje da djeca u dobi od 5 do 12 godina u prosjeku oko 8 % svojih potreba za ugljikohidratima namire iz slatkiša.

Roditelji, a da ne spomijemo bake i djedove, često griješe zbog straha od toga da im dijete ne jede dovoljno pa više pažnje posvećuju količini jela nego kvaliteti obroka. Zato roditelji obratite pažnju i na kvalitetu a ne samo na količinu hrane koju djeca unose u organizam u slobodno vrijeme.

Slani i slatki proizvodi atraktivnog izgleda kao npr. razni čipsevi, kokice, žvakaće gume, čokolade, bomboni, lizalice i ostali komercijalni slatkiši, zaslađena pića iz limenki, i fast food proizvodi kao što su razni burgeri i prženi krumpirići spadaju u grupu junk food proizvoda.

Junk food predstavljaju svi visoko masni proizvodi s puno kolesterola kao i oni koji sadrže jednostavne šećere. Takva hrana je bez nutritivne vrijednosti s nedovoljno hranjivih tvari a puna je "praznih" kalorija, zasićenih masnoća, kolesterola, aditiva i škrobova. Jasno je da djeca za svoj rast i razvoj osim kalorija trebaju i druge hranjive tvari (npr. vitamine, minerale i proteine) kojih ima malo ili nimalo u takvim proizvodima.

Uz ostale negativne aspekte, razni slatkiši i ostali ugljikohidratni proizvodi, jako masni čipsevi, flipsovi i sl. lako prianjaju uz zube, omogućuju stvaranje kiseline i oštećuju zube.

Snack (eng. zalogaj) predstavlja mali obrok, međuobrok u kojem treba djetetu ponuditi nešto zdravo a ne junk food. Međutim i međuobroci se trebaju ponuditi u pravo vrijeme i u razumnoj količini tako da ne bi smanjili apetit za idući obrok.

Zdrave zamjene za junk food

  • Djeci ponudite svježe voće ili povrće narezano na štapiće ili kockice. Odmah nakon rezanja umočite ih u sok od limuna ili naranče da biste spriječili potamnjivanje.
  • Za međuobrok poslužite jogurt i krišku integralnog kruha, žitne pahuljice s mlijekom, jogurtom ili voćnim sokom ili krišku integralnog kruha s nemasnim sirnim namazom ili marmeladom.
  • Napravite maštovite voćne salate.
  • Pripremite voćne frapee i tople i hladne napitke s vanilijom i čokoladom (milk shakes).
  • Umjesto bombona ponudite suho voće (grožđice, marelice, smokve, šljive...).
  • Ispecite domaće kokice pripremljene na maslinovom ulju.
  • U jogurt umiješajte komadiće voća, žitnih pahuljica i nasjeckajte orašaste plodove.
  • Ogulite bananu, umočite u jogurt i žitne pahuljice, ohladite u hladnjaku i režite male rolade.
  • U oblicima za led zamrznite razne vrste voćnog jogurta (možete umiješati i komadiće svježeg voća) i poslužite ih umjesto sladoleda.
  • Sa oblicima za kekse izrežite smiješne oblike integralnog kruha, sira, mesa, povrća i s njima napravite smiješne sendviče.
  • Pomiješajte kikiriki maslac i žitne pahuljice i rukama oblikujte male loptice koje možete izvaljati u oblik krekera.
  • Pokušajte uz umake (dipove) npr. salsu od rajčice, quacamole od avokada, jogurt dip, umak od graha ili patliđana ponuditi komadiće svježe brokule, cvjetače, mrkve, paprike, rajčice ili štapiće celera ili tikvice.

I ne zaboravite...

Ne služite se slatkišima i ostalim grickalicama kao glavnim sredstvom nagrađivanja djeteta. Za svoje dijete stvorite čvrste temelje zdrave prehrane jer ona predstavlja osnovu za njegov kasniji život.

Djeca vole slatkiše druge grickalice, viđaju ih na televiziji, u dućanima ili kod druge djece pa ih je nemoguće a niti potrebno potpuno zabraniti. Ali pripazite na količine! Jedan slatkiš nakon obroka ili poneki odlazak u fast food restoran neće ugroziti prehrambene navike.

Tagovi

2Komentara

kima

Ovo je lijepo cuti draga Tajana, mada se ni ja ne mogu pozaliti na navike mog djeteta. Mislim da sam prilicno uspjela kad je ishrana u pitanju, trudila sam se da joj objasnjavam, pravim selekciju sta je zdravo, sta nije… sa pet godinica, kad je neki cika komsija pustio u prodavnici da bira sta da joj kupi, uzela je sargarepu iz gajbe… tako da joj i sada u komsiluku svi nude sargarepu… sokove samo svjeze cijedjene, zitarice, pranje zubica… jedino oko sjedenja za stolom… moram poraditi, bila sam popustljiva kad nije trebalo a to je jedna izuzetno bitna navika… mada, nekad mi se cini, kako vrijeme odmice, da sam toliko toga mogla, trebala.. bolje… Mozda mi se samo cini.

tajana76

Točno. U ničemu ne treba pretjerivati. Djeca su kao male spužve i kao i sve ostalo, tako upijaju i prehrambene navike svojih roditelja i ukućana. Ja mogu biti sretna da se mi relativno zdravo hranimo samo nažalost ponekad i previše. Kolači, bomboni, slatkiši, čokolada, grickalice su u našoj kući pri dnu ljestvice, pa ne postoji sakrivanje, zabrana ili slično..

Naše je dijete od malih nogu naučilo da je stol pun voća, povrća, zdrave hrane, mlijeka, sireva i žitarica.. Za ” BROTZEIT” ili marendu smo jutros spakovali jedan jogurt, komadić “smrdlivca” (na šta se tete u vrtiću zgražaju!!!!!?????) i govore mi da joj radije spakujem hrenovku ili komad parizera… Tu su nezaobilazne masline, svježa paprika. Ponekad ponese kruh namazan maslacem i marmeladom.. Uglavnom sir i povrće i na njeno inzistiranje i slavonske slanine i kuhana jaja ( tete opet padaju u nesvijest !!!!) Pošto živim u zemlji izobilja (u negativnom kontekstu), moja obitelj nije pošteđena svakodnevnog višesatnog bombardiranja reklamama za raznorazne slatkiše u kojima se dobivaju nagrade, skupljaju bodovi i navodi na daljnju kupovinu istih.. Kod nas se ne može kupiti, ni jedan slatkiš i grickalica da na omotu ne stoji sličica i poziv na sakupljanje ambalaže, nagradnih bodova, kupona, s kojim se jednostavno obavezujete djetetu na daljnju kupovinu… Ja odavno ne privezujem moje dijete uz trpezu s punim tanjurom i ne prisiljavam ju pojesti obrok, za koji ja smatram da bi trebala pojesti. Pogledam svakodnevno jelovnik u vrtiću i ako vidim da je taj dan bila njena omiljena namirnica na repertoaru, zadovoljim se ako navečer pojede jabuku, bananu ili jogurt.. A zabranjujem strogo i bez kompromisa, svaki doručak, ručak, međuobrok i li večeru pred televizorom. Prvo zbog nekontroliranosti u jelu, zbog prljanja namještaja i ponajviše zbog toga što smatram da tako stečene navike u djetinjstvu ostaju za cijeli život. Ako moje dijete i nije gladno, mora obavezno oprati ruke, sjesti za stol i prisustvovati ručku.

Što se tiče najpoznatijeg lanca fast food restorana, to je već bolna točka u našoj porodici. Ponajprije zbog toga što nam je ispred nosa, tako da smo prisiljeni prolaziti svaki dan kraj njega i naravno, pod utjecajem svakodnevnih reklama, balona koji se dobivaju, poklončića i igračaka. Što se tiče same hrane nismo baš specijalno oduševljeni, čak se ni za tzv. salate i voćne salate ne može reći da su tamo dobre i zdrave, tako da ponekad pojedeni hamburger neće naštetiti.

Zubi su već druga priča… Moje dijete ne jede slatkiše, ili izuzetno rijetko, pije nezasladjene sokove, vodu, samo ponekad coca-colu. redovito pere zube, ali karijes je prisutan, tako da definitivno zas to ne mogu kriviti slatkiše.

Pogledaj i ove članke