Tradicija izrade kolača je duga, a na nju je najviše utjecala austrougarska kuhinja. Orehnjače, makovnjače, štrudle s nadjevima od voća, slane i slatke štrukle, kuhane ili pečene i bučnica samo su neki od prijedloga za završetak obroka.
Geografski položaj
Središnja Hrvatska obuhvaća širi krug oko Zagreba, s gradovima: Samobor, Zaprešić, Velika Gorica, Jastrebarsko, Karlovac, Ogulin, Vrbovec, Ivanić-grad.
Povijesni utjecaj
Kako je cijela Hrvatska bila stoljećima sjecište različitih kultura, tako se i u gastronomiji još uvijek osjeća suprotnost utjecaja. Date li si truda, naći ćete kulinarske tragove koji potječu sa sve četiri strane svijeta.
Za razliku od lagane mediteranske kuhinje na jugu Hrvatske, na koju je najviše utjecala talijanska kuhinja, tradicionalna kuhinja Središnje Hrvatske oslanja se na stare austrougarske i, manjim dijelom, turske recepte.
Karakteristike kuhinje
Kuhinja Središnje Hrvatske ne može se svesti pod zajednički nazivnik. Budući da ulazi u prostor nekoliko regija, od mjesta do mjesta razlikuju se i njene kuhinje, ovisno o tome prevladava li germanski, ugarski ili turski utjecaj. No, svima im je zajednička sklonost hranjivim, "konkretnim" jelima i namirnicama poput mesa (svinjetina, perad, govedina, riječna riba), raznih vrsta povrća (krumpir, grah, mahune, zelje, luk, paprika, rajčica, cikla), žitarica (pšenica, heljda), mliječnih proizvoda (od kravljega mlijeka) i jaja.
Tradicionalna kuhinja Središnje Hrvatske oslanja se na stare austrougarske i, manjim dijelom, turske recepte.
Počnemo li od juha, tradicionalne su one polako kuhane, s korjenastim povrćem (tzv. grincajgom), pilećim iznutricama ili drugim komadićima mesa, domaćim rezancima, jetrenim ili gris knedlama, začinjene paprom i peršinom. Zimi se kuhaju i gušće juhe od krumpira, graha ili kupusa, a ljeti od krastavca i vrhnja, začinjene crvenom paprikom i češnjakom.
Meso i danas prevladava na tanjurima u obliku pečenki, odrezaka te suhomesnatih proizvoda, koji se rade po starim, nepromijenjenim recepturama. Najčešće su šunke, špek, kobasice, krvavice i češnjovke.
Uz meso, obavezni su i prilozi: krumpir (pire, restani, prženi), riža (rizi-bizi), žganci, tjestenina (mlinci, uz pečenke) te umaci od pečenja, gljiva i vrhnja.
Treba spomenuti i lokalne specijalitete, poput samoborskog senfa ili muštarde, koji se također poslužuju uz mesna jela, posebno kobasice.
Laganiji dio obroka čine svježe salate, koje se rade od bijelog ili crvenog kupusa, miješane rajčice, paprike i luka, graha, krumpira i luka te raznih vrsta zelene salate (kristalke, puterice, radiča), sve začinjeno solju, octom i uljem.
Od povrća i voća priprema se i zimnica, a najčešće su one od krastavaca, kupusa, paprike punjene kupusom, miješanog povrća, cikle, ajvar, pekmezi i džemovi (šljive, marelice, breskve, ribiz).
Od mliječnih proizvoda specijaliteti su domaći sir i vrhnje, mlaćenica ili stepka te dimljeni kravlji sir (prge).
Tradicija izrade kolača je duga, a na nju je najviše utjecala austrougarska kuhinja. Orehnjače, makovnjače, štrudle s nadjevima od voća, slane i slatke štrukle u juhi, kuhane, zapečene ili pečene i bučnica samo su neki od prijedloga za lijepi završetak obroka u stilu Središnje Hrvatske.
:(Još nema komentara