Marina je „greenfluencer“, a njezin je fokus na ekološkoj svijesti i održivosti. Kroz profil inspirira ljude na pozitivne promjene u vezi s ekologijom i općenito smanjenju otpada.
Svaka promjena u očuvanju okoliša, ma koliko mala bila, važna je za opstanak života na planetu, smatra blogerica Marina Matijević koju upoznajemo kroz razgovor o temama vezanima uz održivost i smanjenje otpada. Marinino ime stoji iza bloga „Ja bolji građanin“ pa je pojasnila i kako je nastao:
Nakon što mi je poslovanje u turizmu bilo narušeno zbog COVID-a, postala sam još više zainteresirana za ekologiju. Odvajanje otpada prakticiram otkad su postavljeni spremnici, no nisam znala kako pravilno sortirati polovicu ambalaže. Nažalost, nisam imala vremena istraživati ovu temu. Shvatila sam da nedostaje jednostavna, praktična informacija koja je potrebna svima pa sam krajem siječnja 2021. otvorila profil „Ja bolji građanin“ i počela dijeliti jednostavne, kratke upute o pravilnom odlaganju otpada, smanjenju otpada te održivim navikama.
1. Što znači biti bolji građanin i kako postati?
Za početak, smanjite grijanje za stupanj, u ljeto podignite stupanj kad se hladite, ne sjedajte u auto za sve, hodajte ili vozite bicikl, kupujte racionalnije, birajte ekološke proizvode i pakiranja, smanjujte upotrebu plastike, ne bacajte hranu... Ako primijetite plastičnu vrećicu na tlu, podignite je i odložite u pravi spremnik za plastiku, to što nije vaša je kompletno nevažno, planet je jedan i zajednički. A najvažnije je da nastavimo educirati druge i prenosimo ove navike dalje!
2. Kako najkraće objasniti pojam održivosti?
Održivost je sposobnost zadovoljavanja potreba današnjeg društva bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje. To uključuje balansiranje ekonomskih, društvenih i ekoloških čimbenika kako bismo očuvali resurse, zaštitili okoliš i poboljšali kvalitetu života svih ljudi. U praksi to znači odgovorno korištenje prirodnih resursa, smanjenje zagađenja i stvaranje društva koje nudi jednake šanse za sve.
3. Što se sve može reciklirati u kuhinji?
Većina se može reciklirati, međutim reciklira se samo ono što je ekonomski isplativo. Sve boce u sustavu povratne naknade, vrećice i karton mogu se odvojiti, ali najbolje ih je potpuno izbjeći. Staklene boce i staklenke treba isprati (ali samo kratko, voda je vrijedan resurs koji nije nepresušan) i odvojiti u kontejner za reciklažu. Limenke se također mogu reciklirati, reciklabilne su u visokom postotku. Tetrapak ambalaža je isto reciklabilna. Ostatke i kore voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, vrećice čaja, ostatke kruha, uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, sitno neobojano drvo, kosa i dlake, nokte, piljevinu, papirnate maramice kao i ostale male količine papira, sve to u ide u biootpad, od kojeg kasnije nastaje vrijedan kompost. Problem nastaje kada kontaminiramo biootpad, najčešće plastikom, međutim zna se tu naći i baterija, metala, opušaka, što je apsolutno nepoželjno za kasniji kompost. A najvažnije, mogu se reciklirati ostaci obroka, na način da ćete iste iznijeti pred ukućane za idući obrok ili sutra. Isto tako, uz malo kreative od ostataka može nastati kompletno novo jelo.
4. Koja su jela najpogodnija za preinake i ponovno korištenje drugi dan?
Juhe, variva i salate idealna su jela za ponovnu upotrebu jer s vremenom postaju još bolja. Ostatke povrća obično koristim za juhu, dodajući temeljac, začine i povremeno tjesteninu ili rižu. Tako dobijem potpuno novo jelo, a povrće ne ide u otpad. Pečeno meso također je zahvalno za ponovnu upotrebu. Ostatke piletine, svinjetine ili govedine često iskoristim u varivima, tjesteninama ili salatama. Ako ostane cijeli obrok koji ne zahtijeva dodatnu doradu, jednostavno ga zamrznem. Ova metoda štedi vrijeme i sprječava bacanje hrane.
5. Kako objasniti zero waste način života?
Zero waste je život s nula otpada. Osobno ne živim zero waste načinom života, niti isti promoviram. Nemam vrt niti balkon, toplo se nadam da će se i to nekad u mom životu i dogoditi pa ću i time smanjiti svoj ekološki otisak. Biram proizvode s manjim utjecajem na okoliš, ne kupujem nepotrebne stvari, hodam ili vozim bicikl umjesto auta. Apsolutni sam advokat da takve male promjene mogu značajno smanjiti moj utjecaj na okoliš. Ovaj pristup smanjenju otpada također doprinosi održivijem načinu života.
6. Koje su najčešće greške prilikom odvajanja otpada?
Jedna od najčešćih grešaka je nepoštivanje lokalnih smjernica za odvajanje otpada. Svaka zajednica ima svoje specifične smjernice, a mnogi ljudi nisu svjesni tih razlika. To može dovesti do pogrešnog odlaganja otpada, što otežava reciklažu i pravilno zbrinjavanje. Zbog toga je važno informirati se o pravilima koja vrijede u vašem području. S tim da bih svakako nadodala da ne trebamo od odvajanja otpada raditi bauk, nije to kvantna fizika, ako se nekad dogodi pogreška, istih je tisuće, samo nastavite odvajati otpad. Uz najvažnije - otpad prvenstveno treba smanjiti.
7. Na što obratiti pažnju prilikom kupnje namirnica?
Prilikom kupnje namirnica važno je obratiti pažnju na prehrambene deklaracije i sastav proizvoda ovisno o vašim potrebama. Iako je ponekad teško razumjeti sve sastojke, treba biti svjestan da sustav stručnjaka osigurava kvalitetu hrane. Osim toga, važno je kupiti samo ono što znamo da ćemo iskoristiti kako bismo izbjegli nepotrebno bacanje hrane. Osobno, uvijek gledam da namirnica bude bez ambalaže ili bar u nekoj vrsti održive ambalaže, jer smatram da je to korak prema smanjenju otpada. Odaberite raznoliku prehranu s naglaskom na voće i povrće jer oni čine temelj zdrave prehrane.
Važno je kupiti samo ono što znamo da ćemo iskoristiti kako bismo izbjegli nepotrebno bacanje hrane
8. Bez koje namirnice ne možete zamisliti obiteljski ručak?
Povrće je temelj svakog mog obiteljskog ručka, bilo da se radi o salati, prilogu ili glavnom jelu. Iako pripremam meso zbog djeteta kojem je važno da obrok bude raznolik i privlačan, osobno bih voljela da povrće bude dominantno u obroku.
9. Kako izgleda vaš uobičajeni radni dan?
Moj radni dan nije glamurozan i nije tipičan za influencere. Kao „greenfluencer“, moj kompletni fokus je na ekološkoj svijesti i održivosti. Kroz profil nastojim inspirirati ljude na pozitivne promjene u vezi s ekologijom, smanjenje plastike, obnovljive izvore energije, smanjenje konzumacije mesa i općenito smanjenje otpada. Trenutno sam ja još uvijek na roditeljskom dopustu s 4 radna sata. Svaki moj dan počinje brigom za djecu i planiranjem sadržaja za buduće objave. Obavljam svakodnevne obveze, biram održive opcije za kupovinu i kuhanje te dijelim svoja iskustva s publikom. Svakako rano započinjem i kasno završavam svaki svoj dan. Jako puno vremena provodim u inboxu, jer ljudi baš jako puno pišu.
Nastojim inspirirati ljude na pozitivne promjene u vezi s ekologijom, smanjenje plastike, obnovljive izvore energije, smanjenje konzumacije mesa i općenito smanjenje otpada.
10. Držite li se originala kad kuhate prema receptu ili uvijek dajete svoj „touch“?
Obično se inspiriram receptima, ali rijetko se držim originala. Volim prilagoditi jela prema začinima koje imam i ukusima obitelji. Nikada ne kupujem začine ili specifične namirnice samo zbog jednog recepta, jer želim iskoristiti ono što imam kod sebe. Moj „touch“ je upravo u toj prilagodbi, što kuhanje čini kreativnim i održivim.
Nekoliko brzopoteznih pitanja
Omiljeni začin? Oni najosnovniji, koji ističu namirnicu.
Shopping vrećica ili košara? Moja drvena kolica, te platnene vrećice.
Najdraža nacionalna kuhinja? Mediteranska zbog svježih, jednostavnih i zdravih sastojaka, azijska kuhinja za posebne prilike.
Slatko ili slano za doručak? Obično preferiram slatko.
Voćna salata ili sladoled? I jedno i drugo, ovisno o raspoloženju.
:(Još nema komentara